Podgorička kompanija Global TS Montenegro u vlasništvu bivšeg tajlandskog premijera, naturaliziranog Crnogorca i milijardera Thaksina Shinawatre, koja upravlja dijelom otoka Sveti Nikola nasuprot Budve, nastavila je seriju loših poslovnih godina, pa je minulu završila s gubitkom od 140.687 eura. Navedeno je to u financijskom izvještaju za 2022. koji je dostavljen Upravi prihoda i carina, a u koji su podgoričke Vijesti dobile uvid.

Vijesti pišu i da je time ukupni gubitak Shinawatrine kompanije sada premašio milijun, točnije 1.057.745 eura. Iz godine u godinu, sudeći po financijskim iskazima, Global TS Montenegro posluje u minusu, koji je 2021. bio 86.871, a godinu prije toga 76.096 eura.

Intervencija službi

Stalna imovina tvrtke ostala je nepromijenjena i iznosi 24.720.000 eura, dugoročne obaveze iznose 16 milijuna eura, obaveze po osnovu kredita i zajmova od lica koja nisu kreditne institucije su 720 tisuća, obaveze prema dobavljačima 7,9 milijuna eura. Troškovi poslovanja, kako piše u financijskom izvješću, lani su iznosili 99.767 eura, dok je za zarade isplaćeno 48.787 eura.

Global TS Montenegro u travnju 2017. zaključila je kupoprodajni ugovor s podgoričkom kompanijom San investments, čime je postala vlasnik zemlje od 37 tisuća kvadrata na otoku Sveti Nikola. Shinawatra je za taj vrijedan komad najvećeg crnogorskog otoka platio 24 milijuna eura.

Jedan od bivših vlasnika, nekadašnji političar JUL-a Nenad Đorđević koji je u Budvi imao čak tri atraktivne nekretnine (hotel Admiral, staru zgradu Jugoslovenskog rječnog brodarstva nadomak Staroga grada, te jugoistočni dio otoka), započeo je gradnju na popularnim Havajima, ili Školju, kako ga zovu mještani. To je država osujetila i na ljeto 2002. inspekcija je u pratnji policije dinamitom srušila dio započete zgrade. Revoltirani Đorđević na divlje je napravio veliku plažu, spojio Školj sa Školjićem, malim otokom, čime je prekinuo plovni put i narušio morske struje, izgradio veliki ponton te nekoliko prizemnih kamenih kuća. Otok je čak naselio jelenima i drugom divljači, pokušavajući od njega napraviti prirodni rezervat i luksuzno turističko odmaralište. Državnim službama to se nije svidjelo, pa je Đorđević te 2007. prodao otok za 20 milijuna eura. Đorđević potom prodaje i zgradu JRB biznismenu Draganu Brkoviću za tri milijuna eura, a prodaje i ruskim investitorima hotel Admiral, koji je u međuvremenu promijenio vlasnike. Shinawatra je 2009. dobio crnogorsku putovnicu po skraćenom postupku, iako je bio krivično gonjen u rodnoj zemlji zbog korupcije.

Prostornim planom posebne namjene predviđena je urbanizacija otoka – gradnja hotelskih kapaciteta s 500 ležaja, kao i marine s 50 vezova. Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva uputio je u dva navrata, prvo nekadašnjem ministru ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću, a potom i njegovoj nasljednici ministrici Ani Novaković Đurović da taj vladin resor pokrene postupak kako bi otok Sveti Nikola s Tunjom dobio status parka prirode, te se na njemu zabrani gradnja. Vlada je na to ostala nijema.

Legalizacija betona

Divlji objekt koji je kupovinom dobio Shinawatrin Global TS Montenegro pokušava legalizirati. U tri navrata je predan zahtjev, posljednji u lipnju 2022., kojim se od Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj Općine Budva traži legalizacija betonskih građevina. Traži se legalizacija 1300 kvadrata bruto građevinske površine bespravnog objekta, odnosno neto 839 kvadrata. Riječ je o prizemnom, poslovnom objektu, koji je završen i useljen i za koji se plaća porez, ali se ne navodi godina izgradnje… Uz zahtjev je dostavljen elaborat izvedenog stanja izgrađenog objekta, kao i dokaz o zabilježbi bespravnog objekta u katastarskoj evidenciji.

Nakon što je Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj u veljači 2022. odbio zahtjev za legalizaciju oko 350 kvadrata divlje izgrađenog objekta, Global TS Montenegro potom je sredinom ožujka podnio novi zahtjev u kome je naveo postojanje dva objekata – jednog od 726 kvadrata bruto površine i drugi 133 kvadrata, zaključuju Vijesti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost