U narednom razdoblju, osim oporavka ulaganja poduzeća nakon razdoblja usporenog rasta, očekuje se povećana potražnja banaka za kreditima svih kategorija, a najveći rast očekuje se kod hipotekarnih kredita.

Pokazalo se to u istraživanju kreditiranja banaka u regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe (CIJIE) koje provodi Europska investicijska banka (EIB).

Pozitivni signali
“Stezanje kreditne ponude, koje traje od 2022. zbog sukoba u Ukrajini, inflacije i viših kamata, očekuje se da će uskoro završiti uz značajna poboljšanja u svim segmentima, posebice kada su u pitanju hipotekarni i potrošački krediti.

Banke u regiji su navela poboljšanje tržišnih projekcija i bolje uvjete financiranja kao čimbenike koji pridonose ublažavanju kreditnih standarda, nagovještavajući veću spremnost da se klijentima pozajmljuju problematični zajmovi zemljama regije i dalje se smanjuju”, kaže se u istraživanju.

Kyriakos Kakouris, potpredsjednik Europske investicijske banke, izjavio je da su pozitivne perspektive koje pokazuje ovo istraživanje ohrabrujuće za gospodarski razvoj regije.

“Jačanjem bankarskog sektora očekujemo daljnji napredak u gospodarskom približavanju regije i rast investicija, otvaranje novih radnih mjesta, kao i bolji životni standard u cijeloj srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Bolji pokazatelji adekvatnosti kapitala bit će daju bankama veću fleksibilnost u podržavanju kreditnog rasta. Osim toga, banke kažu da se njihova profitabilnost u regiji poboljšala u usporedbi sa zapadnim tržištima, a predstavništva u regiji u prosjeku su profitabilnija od njihovih matičnih banaka.

Deborah Revoltella, direktorica ekonomskih usluga EIB-a, dodala je da anketa o kreditiranju banaka otkriva jačanje bankarskog sektora i zdrava očekivanja za rast kredita u regiji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Poticanje rasta
Što to znači za Bosnu i Hercegovinu i može li se i kod nas očekivati ​​slična situacija, pitali smo Edisa Ražanicu, direktora Udruženja banaka BiH.

“Na određeni, neizravan način, vezani smo za tržište EU. No, određene specifičnosti našeg tržišta moramo gledati lokalno. U EU, ali i kod nas, očekujemo povećanje potražnje za svim vrstama kredita.

U Europskoj uniji to je prvenstveno zbog snižavanja ključne kamatne stope koja odmah generira dodatnu potražnju za kreditnim sredstvima, pa je sada vrijeme za poticanje gospodarskog rasta, a to je glavno motiv za snižavanje kamatne stope u EU”, kazao je Ražanica za “Nezavisne novine”.

Što se tiče BiH, Ražanica kaže da su primjetni uzlazni trendovi kod svih vrsta kreditiranja, osim u jednom dijelu, kao što su krediti javnom sektoru, koji stagniraju.