Srbiji je potrebno 10.000 novih kadrova da bi u idućoj godini povećala izvoz informatičkih usluga za milijardu eura. Stoga je potrebno povećati kvote za studiranje informatike na fakultetima, rekao je na tribini Motivacija i doprinos ICT sektora za prijem Srbije u EU Nikola Marković iz Društva za informatiku Srbije.

Trenutačno je u Srbiji oko 90.000 zaposlenih u ICT kompanijama, a u 3.768 IT kompanija radi 44.000 programera. Izvoz softvera veći je od rasta domaćeg IT-ja i srpske IT kompanije primorane su plasirati svoje usluge u inozemstvo jer je rast domaćeg tržišta oko 10% na godišnjoj razini, a potencijal IT sektora daleko veći.

Srednje razvijena IT država
“Srbija je srednje razvijena IT država. Mi smo to bili i prije 30 godina, ali poslije toga smo išli u sunovrat i tek u posljednjih četiri ili pet godina predstavljamo srednje razvijenu državu. Srbija ima kvalitetne IT aplikacije, digitalizaciju poslovanja, proizvodnju IT opreme i softvera. To su atributi koji nas kvalificiraju da budemo ravnopravni u EU u pogledu ICT-a.

Srbija kao država 65% izvoza plasira u EU i zato je toliko zanimanje za EU. ICT sektor oko 65% proizvoda plasira u EU, 15% u SAD i na sve ostale izvoze otpada 20%. Tu se vidi da smo orijentirani na EU i SAD kao mjesta gdje možemo plasirati naše IT usluge”, objasnio je Marković.

Prema anketi koju su proveli među informatičarima da bi čuli mišljenja o interesu ICT sektora za ulazak Srbije u EU, vidljiva je orijentacija IT kompanija na tržište EU.

Na pitanje koji su očekivani korisni učinci za ICT sektor od članstva Srbije u EU, najveći broj ispitanih smatra da je to lakši pristup na nova tržišta u državama članicama EU (68,5%), zatim ukidanje postojećih ograničenja za poslovanje u državama članicama EU (51,5%), brži transfer znanja i tehnologija (50,8%).

Rast zaposlenih 1,6%
Na pitanje kako ICT sektor može doprinjeti bržem članstvu Srbije u EU većina smatra da je to kroz standardizaciju poslovanja. Usto, smatraju da će se podržavanjem usaglašavanja pravnog sustava Srbije s pravnim sustavom u EU i poticanjem vlade i nadležnih organa na provođenje definiranih mjera, uz kontinuirano informiranje o stanju priprema, najviše doprineti bržem prijemu.

Navodeći što je sve Srbija poduzela u tom području, Jelena Jovanović iz Privredne komore Srbije, bitnom je označila stratergiju za razvoj umjetne inteligencije. “Niz je stvari koji sami možemo napraviti, a koje uz malo dobre volje i dobre organizacije mogu donijeti velike koristi IT sektoru. Kad govorimo o izvoz IT sektora, otprilike se računa da 10.000 developera donese milijardu eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zašto ne govorimo o razvoju domaćih IT rješenja, o podizanju našeg startup ekosustava? Država ima inicijativu, Srbija inovira gdje su četiri super klastera, ali mislim da možemo učiniti više. Moramo napraviti takvo okruženje da ljudi koji rade za IT tvrtke neće htjeti otići iz zemlje”, kaže Jelena smatra Jovanović.

I dok u IT sektoru za dodatne prihode kadrova nedostaje, ne staje se s gomilanjem zaposlenih u javnom sektoru. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan broj zaposlenih u četvrtom kvartalu 2022. stao je na 2,342.244. Najviše je zaposlenih, 1.881.507, bilo u pravnim subjektima (organizacije, poduzeća), dok 404.988 zaposlenih čine poduzetnici i oni zaposleni kod njih, kao i lica koja samostalno obavljaju djelatnost.

Registriranih individualnih poljoprivrednika bilo je 55.749, navodi se u izvještaju koji obuhvaća registriranu zaposlenost. U cijeloj 2022. godini ukupan broj zaposlenih iznosio je 2.310.035, što je za 1,6% više nego lani.

Broj zaposlenih u poduzećima veći je za 2,2%, dok se broj zaposlenih kod poduzetnika povećo za samo 0,3%. Individualnih poljoprivrednika bilo je manje za 7,2% u 2022. u odnosu na 2021. U 2022. broj zaposlenih u javnom sektoru povećao se za 1% ili 5.813 osobe. Najviše ih je (2.590) zaposleno u državnoj administraciji, a 1.793 u zdravstvu i socijalnim službama.

U državnim javnim poduzećima broj zaposlenih povećao se za 458 tijekom 2022., a u lokalnim javnim poduzećima za samo 156. Najmanje je povećan broj zaposlenih u općinskim administracijama (43). U državnom obrazovanju i kulturi tijekom 2022. zaposlilo se 774 osoba više.

Državna administracija
Od ukupno 609.630 zaposlenih u javnom sektoru u 2022. njih 587.165 bilo je u radnom odnosu, a 22.465 izvan radnog odnosa. U javnim državnim poduzećima radilo je 82.996 ljudi, a u lokalnim javnim poduzećima 60.122 radnika. U državnoj administraciji bilo je zaposleno 134.850 osoba, a u lokalnoj adminstraciji 27.853. U zdravstvu i socijali bilo je zaposleno 155.360 ljudi, a u obrazovanju i kulturi 148.720.