Kad je ministar financija Siniša Mali proljetos najavio da će srpski bruto domaći proizvod (BDP) do kraja 2027. dosegnuti možda 100 milijardi eura, sa 69 milijardi eura lani, nije očekivao neočekivani poticaj.

Kako piše Danas, pokazalo se da BDP na kraju prošle godine nije bio 69 milijardi, već osam posto veći, 75 milijardi eura.

Republički zavod za statistiku objavio je juče konačni obračun bruto domaćeg proizvoda za 2023. godinu, prema kojem je on iznosio 8.817,7 milijardi dinara umjesto, kako je ranije procijenjeno, 8.150,5 milijardi dinara. Pri tečaju od 117,25 dinara za euro dobivamo spomenute iznose od 69, odnosno 75 milijardi eura.

Realni BDP
Međutim, puno češće korišteni pokazatelj je rast realnog BDP-a. Do jučer su svi, uključujući RZS, NBS, Ministarstvo financija, Svjetsku banku, MMF i druge institucije, računali na realni gospodarski rast od 2,5 posto, kao i prethodne, 2022. godine.

Dok bi se ovaj rast od 2,5 posto mogao opisati kao umjeren, a neki bi rekli i anemičan, ako se uzme u obzir stupanj razvijenosti srpskog gospodarstva, gospodarski rast od 3,8 posto, 50 posto veći od dosadašnjih procjena, već je nešto drugo.

U Republičkom zavodu za statistiku pojašnjavaju da su glavni razlog za revidiranje ranije objavljene stope rasta (2,5 posto) na 3,8 posto ažurirani izvori podataka, prije svega godišnja financijska izvješća poduzeća i statistička istraživanja koja pokazuju bolje gospodarske rezultate od procijenjenih kvartalnih procjena BDP-a na temelju kratkoročnih pokazatelja.

Na rashodovnoj strani najveća je razlika ostvarena u obračunu investicija. Kako se navodi u pisanom odgovoru RZS-a, stopa rasta bruto investicija u dugotrajnu imovinu povećana je s 3,9 na 9,7 posto, temeljem podataka iz godišnjeg istraživanja investicija koje provodi RZS.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Došlo je i do promjena u neto izvozu, pa je stopa rasta izvoza korigirana naviše s 2,4 na 2,7 posto, dok je stopa rasta uvoza korigirana naniže s -1,1 na -1,6 posto, temeljem ažuriranih podataka o izvozu i uvozu.

Što se proizvodne strane BDP-a tiče, promjeni realne stope rasta najviše su pridonijeli sektori “koji su prema godišnjim financijskim izvješćima iskazali jače gospodarske rezultate”.

To se prvenstveno odnosi na sektor trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala; promet i skladištenje; te usluge smještaja i prehrane, gdje je realna stopa rasta korigirana s 0,4 na 6,2 posto. Također, povećana je realna stopa rasta informacijsko-komunikacijskog sektora s osam na 14,1 posto.

Značajno veći rast od procijenjenog ostvaren je iu sektoru stručnih, znanstvenih, inovativnih i tehničkih djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, gdje je stopa rasta korigirana s 4,7 na 11,7 posto.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ocjenjuje za N1 da takva korekcija ukazuje na probleme s kratkoročnim pokazateljima kojima se služi statistika.

“Ako pretpostavimo da je korekcija točna, onda se čini da su kratkoročni pokazatelji nepouzdani, jer se radi o velikoj korekciji i te pokazatelje treba poboljšati”, napominje Arsić.

Umjetno napuhavanje?
Milorad Filipović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, napominje da se BDP izračunava na temelju bruto dodane vrijednosti (BDV), a izračunava se na temelju faktura koje poduzeća ispostavljaju jedna drugoj.

“Ima tu svašta. Tu su poskupljenja dva, tri puta, posredničke provizije…, čime se umjetno diže vrijednost BDP-a”, objašnjava. Filipović ocjenjuje da ne čudi što je rast investicija korigiran velikim ulaganjima u EXPO, Nacionalni stadion, ceste…