Prosječna stopa ostvarene bruto marže u subjektima u trgovini na malo prehrambenim proizvodima iznosila je 14,9 posto, pokazalo je istraživanje o prihodima od prodaje prehrambenih proizvoda u unutarnjem prometu.

Vodećih 20 sudionika u trgovini na malo imalo je prosječnu stopu bruto marže od 20,8 posto za mljevenu kavu, 26,9 posto za kiselo mlijeko, 12,9 posto za sterilizirano mlijeko, 34,8 posto za maslac, dok je za svježe svinjsko i pileće meso (cijelo pile), grupa “vodećih 20” ostvarila je marže od -5,1 posto, odnosno -0,5 posto.

Veći u boljoj poziciji
Za potrebe Vlade Srbije, Republički zavod za statistiku proveo je Anketu o prihodima od prodaje prehrambenih proizvoda u unutarnjem prometu, kao i Anketu o strukturi prihoda od prodaje proizvoda prehrambene industrije od 1. lipnja do 1. studenoga 2023.

Uz podatak o prosječnoj marži od svih promatranih subjekata koje je istraživanje obuhvatilo, oni su također razvrstani u dvije skupine “Vodećih 20” i “Ostali”.

Naime, kako prenosi Nova ekonomija, dvadeset vodećih subjekata u trgovini na malo (“Vodećih 20”) imalo je udio u ukupnom prometu prehrambenih proizvoda od oko 83 posto, dok su samo prva tri subjekta imala udjel od 48,9 posto.

Prosječna stopa bruto marže (za sve proizvode) u skupini “Vodećih 20” iznosila je 14,6 posto, pri čemu je najveća prosječna marža u ovoj skupini bila 23,8 posto, a najniža 5,1 posto. Za skupinu “Ostalo” prosječna je marža nešto viša i iznosi 16,9 posto.

S obzirom na to da unutar skupine ‘Vodećih 20’ nisu zabilježena značajnija odstupanja u prosječnim maloprodajnim cijenama promatranih proizvoda, više marže za pojedine subjekte u maloprodaji, posebice za veće trgovačke lance, mogu se objasniti povoljnijim uvjetima kada kupnju robe od dobavljača”, stoji u analizi RZS-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ujedno, kako navodi RZS, ovi rezultati ukazuju da je rast maloprodajnih cijena u najvećoj mjeri posljedica visokih troškova proizvodnje ovih proizvoda (visoke cijene inputa u proizvodnji i niske ekonomije obujma).

Rezultati istraživanja pokazali su da nema značajnih razlika između skupine “Vodećih 20” i skupine “Ostalo”, u visini ostvarenih bruto marži za promatrane grupe proizvoda.

Izuzetak su svježe meso i riba, gdje skupina “Ostalo” ima veću maržu, dok kod ulja i masti, kao i kave, ispitanici iz skupine “Vodećih 20” bilježe veće marže.

Svinjetina i piletina kao iznimke
Najveće razlike u visini bruto marži (između “vodećih” i “ostalih”) uočene su u kategoriji svježeg mesa, na prvom mjestu kod svježeg svinjskog i pilećeg mesa (cijelo pile).

Naime, grupa “Vodećih 20” ostvarila je prosječnu stopu marže od -5,1 posto za svježe svinjsko meso, odnosno -0,5 posto za pileće meso, dok je grupa “Ostali” ostvarila bruto maržu od 14,1 posto, odnosno 15,6 posto.

Isti je slučaj i s ribom, u trgovini šaranom skupina “Vodećih 20” bilježi prosječnu maržu od 4,0 posto, dok skupina “Ostali” bilježi 21,4 posto. Kod pastrve prosječna marža iznosi 15,8 posto u skupini “Vodećih 20”, dok je u skupini “Ostalo” oko 35 posto.

“Ovakve razlike mogu se objasniti činjenicom da skupinu ‘Vodećih 20’ zapravo čine veliki trgovački lanci, a s obzirom da je riječ o vrlo osjetljivoj robi s kratkim rokom trajanja, subjekti iz ove skupine zapravo prilagođavaju svoju prodaju politiku poslovanja s nižim maržama s ovim i sličnim proizvodima”, navodi se u analizi.

Promatrano na razini proizvoda, najveći raspon u kretanju bruto marže zabilježen je kod maslaca, s maksimalnom vrijednošću od 76,4 posto, dok je minimalna bruto marža zabilježena kod maslaca od 9 posto.