Mlijeko kao jedan od osnovnih prehrambenih proizvoda u Srbiji postaje sve deficitarniji, što pokazuje i podatak da je proizvodnja mlijeka u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isti period prethodne godine pala za 20 posto.

I pored toga, prema riječima proizvođača, država nema plan za rješavanje ovog problema, dok velike mljekare to ne zanima, jer se pokazalo da itekako mogu i bez domaćeg mlijeka.

Pala i potrošnja
U Srbiji zastupljenost kravljeg mlijeka u ukupnoj proizvodnji mlijeka na gospodarstvima iznosi oko 97 posto. U 2023. godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) proizvodnja konzumnog kravljeg mlijeka u mljekarama smanjena je za 7,5 posto, u odnosu na prethodnu godinu.

Prema rezultatima posljednjeg popisa poljoprivrede, Srbija ima 725.408 goveda, što predstavlja pad od 17,7 posto u odnosu na 2018. godinu. Prema podacima RZS, koji pokazuju stanje na dan 1. prosinca 2023. godine, broj goveda je manji za 9,3 posto u usporedbi sa godinom ranije. Na još duži period, od 2013. do 2022. godine, ukupan broj goveda manji je za 18,2 posto, pokazuju ovi podaci.

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin ukazuje kako je mlijeko jedan od prehrambenih artikala gdje Srbija postaje sve više uvozno ovisna.

“To je ono što najviše brine i stručnu i potrošačku javnost, što postajemo neto uvoznici prehrambenih artikala. To nije samo mlijeko, tu je i meso i još drugih stvari”, kaže Galetin.

Podsjeća kako je kapacitet muznih krava u Srbiji pao ispod 170.000 grla. “Kada primijenite jednostavnu matematiku o godišnjoj proizvodnji mlijeka po muznoj kravi, dobiva se računica da to ne može zadovoljiti domaće potrebe”, kaže Galetin koji problem vidi u devalvaciji stočarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To se vidjelo i po rezultatima posljednjeg popisa poljoprivrede, gdje su sve grane stočarstva narušene, osim pčelarstva. Galetin ukazuje i na opasnosti u koje vodi ovakav trend.

“Taj pad moramo zaustaviti što prije, u suprotnom ćemo značajno uvoziti mlijeko, a izvoziti kukuruz, što je jedna nelogičnost koja je neekonomična”, dodaje.

Stručnjaci ističu kako mlijeka u Srbiji danas nema dovoljno, a mljekare rade sa samo 50 posto kapaciteta, što vide kao posljedicu lošeg odnosa prema proizvođačima.

Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Mačvanskog okruga Goran Vasić navodi da je veliki problem odnos mljekara i države prema proizvođačima mlijeka. Vasić je podsjetio na apsurdan događaj iz 2022. godine.

“Tada je najveća kompanija za preradu mlijeka u Srbiji dobila nagradu za najprofitabilniju kompaniju u Srbiji, a u tom trenutku smo mi prosipali mlijeko, nezadovoljni zato što propadamo i nestajemo. To su glavne nelogičnosti”, kaže.

Mljekari nemaju izlaz
Međutim, prema njegovom mišljenju, niti državi ni mljekarama nije stalo do toga da se situacija popravi. Upozorava kako proizvođači mlijeka umanjuju stočni fond, jer nemaju drugog izlaza.

“Mljekare nam stalno smanjuju cijene mlijeka. Vidjeli su svoju šansu da zarade i nemaju svijest o tome gdje to sve vodi. Moramo uvoziti mlijeko jer nema našeg dovoljno i umjesto da netko sjedne i napravi strategiju kako da se pomogne mladim ljudima koji žele da rade i da ostanu na selu, imamo samo jednokratna gašenja požara”, zaključio je Vasić.