Srpski proizvođači malina će, ako vlasnici hladnjača ne povećaju otkupnu cijenu malina, poduzeti radikalnije blokade hladnjača, izjavio je predsjednik Asocijacije proizvođača malina Srbije Dobrivoje Radović.

On je za Betu rekao da, od prije dva dana, proizvođači tog voća svaki dan na sat vremena blokiraju po jednu hladnjaču u znak upozorenja njihovim vlasnicima kako trebaju podići otkupnu cijenu na minimalno 300 dinara po kilogramu, a da se nakon izvoza dijeli dobit.

Država im pomogla
Vlasnici hladnjača bi, prema njegovim riječima, trebali da ispune taj uvjet jer im je država omogućila sve pogodnosti, dodjelom kredita. “Samo četiri hladnjače spremne su platiti maline 240-250 dinara, a pretežno nude od 130 do 190 dinara.

Vlasnici hladnjača su zbog neprodanog prošlogodišnjeg uroda dobili sve što je moguće od države, kredite na dvije godine sa grace periodom od šest mjeseci, moratorij ili reprogram svih ostalih kredita i novac je kod njih, ali ne žele povećati cijenu malina” rekao je Radović. Dodao je da i pored toga veliki broj hladnjača ne isplaćuju maline prilikom predaje tog voća.

Po ocijeni Radovića, dobit nakon izvoza malina trebalo bi dijeliti u odnosu 49 prema 51 posto u koristi vlasnika hladnjača. Radović je rekao kako njegova asocijacija i udruženje “Vilamet” od prije dva dana blokira prilaz jednoj hladnjači i da će poduzeti i radikalnije mjere, ako ne povećaju otkupnu cijenu.

Proizvođači, prema njegovim riječima nemaju interes brati maline po otkupnim cijenama koje su ispod 300 dinara po kilogramu. On je rekao kako su proizvođači odlučili blokirati hladnjače zbog toga što su u Vladi Srbije rekli da su njihovi kooperanti zadovoljni tim cijenama koje nude.

“Sada neka vide koliko će proizvođača izaći na protest i tko je to zadovoljan njihovim ponuđenim cijenama”, rekao je Radović. Nevrijeme, praćeno gradom u subotu, 22. srpnja, kako je rekao, uništilo je malinjake na području Arilja, Ivanjice i Lučana, a šteta je smanjila ukupan urod za oko 20 posto. Uništen je, ne samo ovogodišnji rod, već i urod za slijedeću godinu jer su grad i oluja polomili izdanke koji bi trebalo da rode naredne godine, kazao je Radović.

Rješenje sadašnje krize u malinarstvu nije promjena sortimenta u domaćim nasadima kako neki predlažu, rekao bih iz različitih razloga. Sorte malina koje su proslavile srpsko malinarstvo – “vilamet” i “meeker” trebale bi i dalje ostati osnovne u našoj proizvodnji, rekao je, kaže za “Politiku” jedan od vodećih domaćih stručnjaka za jagodasto voće dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku..

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Uzgajivačima malina ne preporučujem da mijenjaju te sorte u zasadima, jer su one ono po čemu smo prepoznatljivi na svjetskom tržištu. Sortiment koji imamo namijenjen je preradi, a kupci su se o tome već izjasnili “, napominje sugovornik Politike. Podsjeća da je do danas znanost registrirala i sistematizirala više od 1500 jednospolnih i dvospolnih sorti crvene, crne i ljubičaste maline, no samo mali broj ima gospodarski značaj.

Nove sorte
Prema njegovim riječima, od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća “vilamet” je ekonomski najvažnija i najrasprostranjenija sorta u malinogorskom kraju Srbije, s udjelom od 90 posto u zasadima. Izuzetno je rodna i u povoljnim agroekološkim uvjetima, uz intenzivnu njegu, daje prinose više od 20 tona po hektaru.

”Meeker” je američka sorta, nastala križanjem “Willamette” i “Cuthbert”. Leposavić ističe da zbog izuzetno kvalitetnog ploda raste potražnja za ovom sortom, koja inače na svjetskom tržištu postiže bolju cijenu od “Vilameta”.