Na nedavno održanom stručnom skupu posvećenom voćarstvu bilo je riječi i o brendiranju voća iz ove regije zbog boljeg plasmana na strana tržišta.
Nakon zahtjeva da malina ariljskog i ivanjičkog geografskog podrijetla bude zaštićena jer je vrhunske kvalitete u sličan projekt krenuli su i proizvođači voća iz Vojvodine.
Na nedavno održanom stručnom skupu posvećenom voćarstvu bilo je riječi i o brendiranju voća iz ove regije zbog boljeg plasmana na strana tržišta. Ovu ideju podržalo je desetak najvećih proizvođača, a među njima i MK Grupa – Agrounija, Frueko, Voćar, Slankamen, Delta Agrar i drugi, prenosi Agroportal.
Nakon zahtjeva da malina ariljskog i ivanjičkog geografskog podrijetla bude zaštićena jer je vrhunske kvalitete u sličan projekt krenuli su i proizvođači voća iz Vojvodine.
Na nedavno održanom stručnom skupu posvećenom voćarstvu bilo je riječi i o brendiranju voća iz ove regije zbog boljeg plasmana na strana tržišta. Ovu ideju podržalo je desetak najvećih proizvođača, a među njima i MK Grupa – Agrounija, Frueko, Voćar, Slankamen, Delta Agrar i drugi, prenosi Agroportal.
Profesor dr. Zoran Keserović, stručnjak za voćarstvo izjavio je za Politiku kako nestabilne prilike na tržištu zahtijevaju udruživanje proizvođača i izvoznika, a da zajednički dogovor oko oznake za voće uzgojeno u Vojvodini može donijeti dobrobit svima u lancu.
“Potrebno je napraviti koncentraciju ponude. Kada su Talijani, prije tridesetak godina, ulazili u krizu u voćarstvu, prvo što su uradili je da su smanjili troškove zaštite, a potom su male kooperative udružili u velike koje danas također prodaju voće pod svojom zajedničkom oznakom”, kazao je Keserović.
Kao dobar primjer navodi i Španjolsku koja ima vrlo složene zadruge koje se bave i prometom voća i tako, kroz koncentraciju ponude, značajno smanjuju troškove. Kada je riječ o zajedničkoj oznaci za voće proizvedeno u Vojvodini, on naglašava da će biti napravljene procedure i strogi kriteriji, koje će proizvođači morati ispuniti.
“Gavni cilj je zadovoljan kupac. Dobro je to što su veliki proizvođači konačno sjeli razgovarati. Sa rastom troškova i tržišnih problema ovo postaje nužnost čak i za najuspješnije među njima” ističe ovaj stručnjak.
Napominje da je proizvodnja voća u Srbiji u stalnom porastu. Recimo, 2002. proizvodnja je bila 600.000 tona a sada je oko 1.450.000. Ali jasno je, kaže, kako se mora raditi na unapređenju tehnologije zbog klimatskih promjena. Voćarstvo, dodaje, ide u dobrom pravcu, ali proizvođači moraju i dalje raditi na kvaliteti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu