Najskuplje poljoprivredno zemljište u Republici Srbiji, za koje je izdvojeno 1,08 milijuna eura, nalazi se u Kaću i prostire se na površini od 75,5 hektara, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda za drugi kvartal ove godine.

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta trgovao se u vojvođanskom Vrdniku, po cijeni od 25 eura. Toliko je plaćeno zemljište nešto manje od jednog jutra, točnije 5698 četvornih metara, piše eKapija.

Banat prednjači
Kad se podvuče crta, teren je plaćen gotovo 143.000 eura. Kolika je cijena zemljišta u Vrdniku vidi se po tome što se za taj novac u Novom Sadu može kupiti stan od 70 metara kvadratnih. Agencije to ne iznenađuje jer se Vrdnik u posljednjih desetak godina pozicionirao kao važno turističko središte, pa i cijene zemljišta i kuća prate taj trend.

Vrdnik, taj skriveni dragulj Srbije, od davnina je sinonim za prirodnu blagodat i izvanrednu ljekovitost svojih termalnih izvora. Ovo malo mjesto smjestilo se u zagrljaju Fruške gore, a njegovi čuveni termalni izvori pravo su čudo prirode.

Kada se pogledaju podaci o prodanim parcelama u posljednje dvije godine, Vojvodina, a posebno Kać, prednjači po cijeni hektara.

Prošle godine najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prodan je u Kaću po cijeni od 76 eura/m2 za parcelu od 19.743 m2, a ujedno je i najskuplje poljoprivredno zemljište u Republici Srbiji za koje je izdvojeno 1,5 milijuna eura. Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u 2023. godini trgovano je u općini Vrbas po cijeni od 3,5 milijuna eura za 249 hektara.

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta u 2022. godini trgovao se u Kaću po cijeni od 40 eura/m2 za parcelu od 52 ara. Ukupno najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u 2022. godini prometovano je u općini Čoka po cijeni od 2,36 milijuna eura za 163 hektara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Podaci Republičkog geodetskog zavoda za drugo tromjesečje ove godine pokazuju da se smanjuje broj kupoprodajnih ugovora za parcele u Vojvodini, ali da to ne utječe mnogo na cijenu.

Najskuplji hektar je u Južnobačkoj općini i doseže cijenu od 41.696 eura. Odmah iza je Srijemski okrug s 39.162, zatim Južnobanatski okrug s 29.750, a iza njega Zapadnobanski okrug s 27.550 eura, kao i Srednjobanatski okrug s 25.137 eura. Najskuplji hektar u Sjevernobanatskom okrugu je 20.447, a u Sjevernobačkom blizu 19.000 eura.

Prosječna vrijednost crnog zlata u Vojvodini kreće se od 10.037 u Sjevernobanatskom okrugu do 15.478 u Južnobskom okrugu.

Najjeftiniji hektar kupljen je za 1280 eura u Južnobanatskom okrugu. U Sremskom okrugu minimalna cijena po hektaru je 1434 eura, a slijede Srednjobanatski i Sjevernobanatski okrug, gdje minimalna cijena nije prelazila 1500 eura. U Sjevernobačkom okrugu minimalna cijena po hektaru je 3333 eura, au Južnobačkom 2818 eura.

Rast prometa nekretninama
Hektar u Šumadiji i zapadnoj Srbiji je od 541 do 40.000 eura, a u istočnoj i južnoj Srbiji od 300 do 25.000 eura. Po cijenama prednjači beogradska regija, jer ovdje je hektar 56.747, a najniža cijena je 2010 eura.

Srpsko tržište nekretnina, unatoč rastu cijena, i ove godine nastavlja uspon. Tržište nekretnina u Republici Srbiji u drugom tromjesečju 2024. godine, kako je objavio Republički geodetski zavod, pokazuje blagi rast aktivnosti, uz rast vrijednosti prometa od 8,2 posto i rast broja transakcija.

Ukupna vrijednost ostvarenog prometa na tržištu nekretnina iznosila je 1,8 milijardi eura, što je 8,2 posto više nego u drugom kvartalu 2023. Za poljoprivredno zemljište izdvojeno je 52,5 milijuna eura (tri posto ukupne vrijednosti).