Srbija će zbog visokih temperatura u prosincu i siječnju kao i zbog očekivanog pada temperature do travnja sigurno imati štete na voćkama zbog čega će se smanjiti prinosi, procjena je profesora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zorana Keserovića.

Milijunske štete
“Klimatske promjene su očigledne, pratim ih od 2010. i od tada su temperature u zimskom razdoblju visoke, ove godine u siječnju bile su između 14 i 16 Celzijevih stupnjeva, pa će ako padnu temperature do travnja, osjetljive voćke kao što su marelice, breskve, neke vrste trešanja, pa čak možda i jabuke i kruške, biti oštećene”, rekao je Keserović agenciji Beta.

Dodao je da je u posljednjih desetak godina najgora bila 2012. godina kada je zbog sličnih vremenskih uvjeta voće u proljeće smrzlo i šteta se procjenjivane na do čak 150 milijuna dolara. Najbolja godina u tom desetogodišnjem razdoblju bila je, kako je rekao, 2013. godina kada je prinos voća bio 1,68 milijuna tona.

Devizni priljev od prošlogodišnjeg uroda bit će, prema njegovim riječima, oko 800 milijuna dolara i možda će nadmašiti prihode od žitarica. Keserović je izjavio da se jabuke iz Srbije izvoze i u Rusiju, bez obzira na prepreke u transportu i rast površina pod jabukama u toj zemlji.

“Ako se primjenjuju najsuvremenije tehnologije u proizvodnji i ostvaruje prvoklasan prinos jabuka, izvoz će se odvijati bez obzira na poteškoće, ali je i uvoz voća u Srbiju sve veći i sada već dosta visok.

Naše tržište je potpuno otvoreno, iako bi se moglo naći načina da se zaštiti kao što rade u Njemačkoj. Jedna od mjera bi mogla biti prednost voća domaćeg porijekla na natječajima za javne ustanove”, rekao je Keserović, koji je predsjednik Društva voćara Vojvodine.

Ukusnije od uvoza
Jedna od mjera u poboljšanju potrošnje domaćeg voća mogla bi, kako je ocijenio, biti edukacija stanovništva kako bi se povećala potrošnja, na primjer jabuka, umjesto što se prednost daje narančama i mandarinama, čija je zdravstvena ispravnost upitna. U Srbiji je, prema njegovim riječima, potrošnja jabuka po stanovniku nedopustivo niska i iznosi oko 11 kilograma, a trebala bi biti bar 20 kilograma.

“Ne treba sumnjati u zdravstvenu ispravnost domaćih jabuka, sredstva zaštite se pravilno koriste i ne mogu se usporediti ukusi domaće jabuke i jabuke proizvedene u Nizozemskoj”, kazao je Keserović. Srbija je, kako je rekao, u odnosu na republike bivše Jugoslavije izrazito voćarska zemlja, pod voćem je 185.000 hektara i proizvodi osam puta više voća nego Hrvatska, ali prostor gdje bi se voćarstvo moglo širiti je proizvodnja koštunjićavog voća, oraha i lješnjaka, koji su značajno zastupljeni u uvozu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Keserović smatra da Srbija, ukoliko želi nastaviti s izvozom jabuka, mora podizati razinu tehnologije proizvodnje i smanjenja troškova da se ne bi dogodilo da za desetak godina postane uvoznik jabuka iz Rusije.

Rusija, kako je rekao, na južnom Kavkazu brzo povećava površine pod jabukama, godišnje po 1500 hektara, a na nekim površinama koristi tehnologiju koja je čak i suvremenija nego u Srbiji.

Uz to, Rusija ima jeftino gorivo i radnu snagu, pa i Srbija mora snižavati troškove proizvodnje jabuka, možda objedinjavanjem ponude, uvođenjem mehaniziranog orezivanja voćki, kao i smanjenjem drugih izdataka da bi cijena tog voća bila konkurentnija cijenama jabuka proizvedenim u Rusiji.