Ministarstvo financija u 2024. očekuje gospodarski rast od 3,8 posto, što je revizija naviše od 0,3 boda u odnosu na prethodnu projekciju, dok se u 2025. godini očekuje ubrzanje na 4,2 posto, navodi se u Revidiranoj fiskalnoj strategiji za 2025. godinu s projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Optimističnija procjena rasta objašnjava se činjenicom da su makroekonomski trendovi na početku 2024. uglavnom povoljniji od očekivanja, dok su do kraja lipnja prevladavale procjene da će rast BDP-a ove godine biti oko 3,5 posto.

Možda i bolje od očekivanja
Očekuje se rast od 3,8 posto u 2024. godini i 4,2 posto u 2025. godini temeljem “tekućih kretanja gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir donesene mjere ekonomske politike, kao i učinke nastavka realizacije infrastrukturnih projekata dodatno podržanih novim investicijama” ciklusa u okviru programa Skok u budućnost – Srbija 2027, a uz uvažavanje ekonomskih perspektiva najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera”.

Kada je riječ o gospodarskom rastu, Milan Ćulibrk, urednik ekonomije u tjedniku Radar, u projekcijama gospodarskih kretanja do kraja godine za Biznis.rs procjenjuje da bi BDP mogao rasti i više od očekivanog.

“Srbija će imati očekivani rast od oko 3,5 posto, a možda će Vlada to uspjeti ‘pogurati’ na višu razinu, jer će ove godine gotovo pet milijardi eura biti usmjereno u javna ulaganja. Problem je što će učinak biti kratkoročan – kada sve te investicije budu završene, one neće davati dodatnu vrijednost i nakon njihovog završetka neće biti rasta kao što bi bilo da se ulagalo u energetski sektor,” upozorio je Ćulibrk.

Ekonomisti okupljeni oko stručnog časopisa Kvartalni monitor prognozirali su krajem lipnja da će gospodarski rast Srbije biti oko 3,5 posto. Pokretač rasta u Srbiji u prvom tromjesečju ove godine je domaća potražnja, odnosno investicije, privatna i državna potrošnja, što u maloj ekonomiji kakva je Srbija nije dugoročno održivo, upozorili su autori dok je ekonomist i urednik Milojko Arsić istaknuo da je Srbija u razdoblju od 2013. do 2023. bila na 13. mjestu po stopi rasta u prosjeku među 37 zemalja koje prati Eurostat.

“Da bi sustigla razvijenije zemlje, potrebno je da Srbija bude u vrhu zemalja po ekonomskom rastu duži vremenski period. Naša zemlja je trenutno na 55 posto razvijenosti u odnosu na Srednju Europu i 43 posto Zapadne Europe, istaknuo je Arsić. Podsjetimo, i Narodna banka Srbije je u svibanjskom izvještaju o inflaciji popravila projekciju rasta BDP-a – ali na 3,5 posto.

“I druge relevantne međunarodne institucije, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Consensus Economics, imaju slična očekivanja glede gospodarskog rasta za ovu godinu, a taj će rast, prema njihovoj procjeni, biti jedan od najvećih u regiji srednje i jugoistočne Europe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Očekujemo da će u sljedeće dvije godine uslijediti dodatno ubrzanje gospodarske aktivnosti, u rasponu od četiri do pet posto, čemu će doprinijeti realizacija investicija planiranih programom Skok u budućnost – Serbia Expo 2027, smanjena globalnim inflatornim pritiscima i povoljnijim uvjetima financiranja”, istaknula je guvernerka Jorgovanke Tabaković.

Potencijalni šokovi iz okruženja
Ministarstvo financija također je u revidiranoj fiskalnoj strategiji istaknulo da je neizvjesnost prisutna u projekcijama danim u ovom dokumentu i dalje daleko veća od uobičajene zbog prirode i opsega potencijalnih šokova na globalnoj razini.

“Rizici makroekonomskog okvira najvećim dijelom proizlaze iz neizvjesnosti u pogledu razvoja situacije u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i utjecaja novih međunarodnih gospodarskih i političkih odnosa”, ocijenili su u analizi. Vlada Srbije, kako navode, kontinuirano donosi mjere u cilju ublažavanja posljedica nepovoljnog utjecaja međunarodnog okruženja na gospodarstvo i stanovništvo te očuvanja energetske stabilnosti.

“Ovo će usmjerenje ostati u fokusu nositelja ekonomske politike i u narednom razdoblju, a zadržavanje silazne putanje udjela javnog duga u BDP-u i dalje će biti temeljno sidro vođenja fiskalne politike”, stoji u revidiranoj fiskalnoj strategiji.