Značajni kapaciteti za preradu ribe po najsuvremenijim svjetskim standardima izgrađeni su u Srbiji proteklih godina, međutim, dolaskom pandemije koronavirusa za 50 posto smanjena je potražnja za ribom na domaćem tržištu, kažu proizvođači ribe koji nude i konkretne prijedloge i rješenja za izlazak iz krize.

U Srbiji se uzgojem ribe bavi 109 tvrtki, a 31 poduzetnik registriran je za uzgoj ribe. Prema pisanju Dnevnika, stanje u srpskom ribarstvu i bez korone prilično je loše jer se većina ribnjaka koji su radili u velikim sustavima polako gasi, tako da je prošlih godina oko 3500 hektara izbačeno iz pogona i smanjuje se proizvodnja.

Kraj godine označava početak blagdana kada se tradicionalno najviše konzumira riba i kada ribari imaju najviše posla, pišu Večernje novosti. Međutim, ova godina je specifična jer je pandemija prepolovila potražnju za svježom ribom.

Krum Anastasov, direktor ribnjaka Kapetanski Rit u Kanjiži i predsjednik Grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije (PKS), navodi da se šaran trenutačno nudi po veleprodajnoj cijeni za manje od 200 dinara (oko 1,6 eura) po kilogramu što je ispod proizvođačke cijene.

Traže veće subvencije

“Covid je značajno utjecao na proizvodnju ribe u Srbiji i prijeti da ugrozi čitav sektor”, kaže Anastasov i dodaje da ribari u susjednim zemljama dolaze do sredstava iz EU fondova, a pomaže im se u marketingu i nastupu na trećim tržištima.

Ribarima bi dobro došlo smanjenje pristojbi za korištenje voda za 50 posto, ili da se potpuno ukinu, da im se otpišu dugovi za ta davanja i povećaju subvencije po kilogramu proizvedene ribe, navodi se u inicijativi domaćih prizvođača. Smatraju da postoje i drugi neizravni načini da im se pruži pomoć, na primjer, da se cijena struje proizvođačima ribe smanji za 50 posto.

Nikola Mandić, direktor kompanije Bio Fish, ističe da povijest srpskog ribarstva traje stoljećima i da ga je važno očuvati. Kaže da je značaj ribarstva višestruk. S ekološkog gledišta ribarstvo čuva i obnavlja riblji fond u rijekama, a obnavlja se i neplodno zemljište, pašnjaci i livade, koji se pretvaraju u ribnjake i tako pokreće proizvodnja i zapošljavaju radnici.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

“Sada smo na vrhuncu godišnje proizvodnje, ali zbog korone nema potražnje. Ostat će tisuće tona šarana u ribnjacima te nećemo moći pokrenuti novu proizvodnju”, objašnjava Mandić i tvrdi da se u Srbiji proizvode najkvalitetniji šarani u središnjoj Europi.

Prema podacima Zavoda za statistiku, izvoz ribe i prerađevina od ribe prošle je godine bio 130 posto veći u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz povećan za 10 posto u usporedbi s istom godinom. Međutim, u prvih osam mjeseci 2020. bilježi se pad izvoza i uvoza ribe, kao i ribljih proizvoda.

Zasad prerađuju morsku ribu

“Ribarstvo je grana koja ima veliku šansu za daljnji razvoj i to ne samo kroz otvaranje novih ribnjaka već i u prerađivačkoj industriji. Objekti za preradu ribe zasad prerađuju morsku ribu, ali oslobađanjem ribnjaka od plaćanja vodnog doprinosa intenzivirala bi se primarna proizvodnja u ribarstvu i dobila sirovina za daljnju preradu”, kaže Mirjana Miščević iz Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS-a.

“Omogućavanjem pozajmljivanja hrane iz robnih rezervi bez kamata i uvođenje prelevmana i carina na svježe očišćenu ili smrznutu riječnu ribu, proizvođači bi lakše savladali razdoblje smanjene potražnje na tržištu”, kaže Miščević.

Aleksandar Stajčić, direktor DTD Ribarstva iz Bačkog Jarka, smatra da bi trebalo pojačati mjere za sprečavanje nelojalne konkurencije i povećati subvencije za one koji ne rade u sivoj zoni. Jedna od mjera mogla bi biti subvencija po hektaru za zaštitu ribnjaka od kormorana, koji pojedu velike količine ribe.

Srbija, inače, uveze 3,8 puta više ribe nego što proizvede. Proizvodnja šarana iznosila je lani 4728 tona, a pastrve 2079 tona. Prošle godine uvezeno je 35.707 tona ribe i prerađevina od ribe za 93,405.000 eura, dok je izvezeno 2659 tone ribe i ribljih prerađevina vrijednih 18,248.700 eura.

Najviše ribe i proizvoda od ribe uvezeno je iz Norveške, Španjolske i Tajlanda, a najviše izvezeno u Italiju, BiH i Njemačku.