Nacionalno udruženje Serbia organica pokrenulo je ovih dana informacijsku platformu za organske poljoprivrednike, trgovce i izvoznike, a mogu joj pristupiti i potrošači.
Nacionalno udruženje Serbia organica pokrenulo je informacijsku platformu za organske poljoprivrednike, trgovce i izvoznike.
Mogu joj pristupiti i potrošači koji žele imati uvid u certifikate i načine proizvodnje ekoloških poljoprivrednih gospodarstava.
Nacionalno udruženje Serbia organica pokrenulo je informacijsku platformu za organske poljoprivrednike, trgovce i izvoznike.
Mogu joj pristupiti i potrošači koji žele imati uvid u certifikate i načine proizvodnje ekoloških poljoprivrednih gospodarstava.
Uvozna roba
Srbija ima 7.000 ekoloških poljoprivrednika, a 90 posto svega što proizvedu se izveze. I to za oko 69 milijuna eura. Ivana Simić iz asocijacije Serbia organica kaže kako je nekada u izvoz išlo 99 posto srpskih eko proizvoda što, ocjenjuje, znači da domaći potrošači sve više kupuju hranu bez pesticida. Problem, smatra, stvara uvozna roba, i to ona koju srpski proizvođači sami mogu proizvesti.
“Trgovci i veliki lanci su ti koji sve više nabavljaju domaće organske proizvode, ali koji i jako puno uvoze i svježe i prerađene proizvode. Recimo svježi organski proizvodi su u maloprodajnim sistemima skuplji duplo, nekad i više, a znamo pouzdano da postoje mnogi dobri domaći dobavljači koji mogu osigurati i kontinuitet i kvalitetu”, izjavila je Ivana Simić.
Dodala je kako je uvjerena u to da trgovački lanci potiču uvoz organske proizvodnje iako na domaćem tržištu mogu nabaviti lokalnu, jeftiniju robu. Kaže kako je normalno da organska hrana bude skuplja od konvencionalne jer ima mnogo ručnog rada, a ne koriste se pesticidi i druga sintetička zaštitna sredstva.
Da to koliko će biti skuplja ovisi od sezone, veličine gospodarstva, vještine poljoprivrednika, ali ponajprije od toga da li je hrana uvozna. Organski proizvođači su zadovoljni subvencijama od 63.000 dinara po hektaru, dobivaju 40 posto više novca za stočarstvo od konvencionalnih poljoprivrednika.
Čekaju krovnu uredbu da vide da li će u 2024. godini subvencije ostati na istoj razini, ali traže da se isplaćuju redovnije. Smatraju da su regionalizacija proizvodnje i stvaranje biodistrikta kao teritorijalne cjeline u kojima se proizvodi zdrava hrana, zamah ne samo za poljoprivredu već i za turizam i ugostiteljstvo.
“Ekološka proizvodnja cjeloviti je sustav upravljanja farmom i proizvodnje hrane koji spaja najbolju ekološku praksu, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa i primjenu visokih standarda u pogledu dobrobiti životinja, a način proizvodnje je u skladu s želja pojedinog potrošača za kupnjom proizvoda koji koriste prirodne sastojke i koji su dobiveni na temelju prirodnih procesa. “, navedeno je u Akcijskom planu za budućnost organske proizvodnje u Europskoj uniji.
Održiva poljoprivreda
Ekološka proizvodnja važna je za Srbiju jer se radi o održivoj poljoprivredi koja se temelji na visokom poštivanju ekoloških načela kroz racionalno korištenje prirodnih resursa, korištenje obnovljivih izvora energije, očuvanje prirodne raznolikosti i zaštitu okoliša.
Za razliku od konvencionalne, ekološka proizvodnja temelji se na biološkoj ravnoteži sustava tlo-biljka-životinja-čovjek. Time se štiti zdravlje ljudi i ostalih živih bića, agroekološki sustav i prirodni ciklusi u prirodi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu