Uprava Olimpijskog centra (OC) Jahorina u Republici Srpskoj krenula je u potragu za financijskim institucijama od kojih planira prikupiti 70 milijuna maraka (oko 35 mil. eura) za nekoliko velikih investicija na planini. Procjene pokazuju da će samo kamate i troškovi obrade kredita OC Jahorinu, ili Republiku Srpsku kao jamca, stajati nevjerojatnih 26 milijuna maraka (oko 13 mil. eura), piše Capital.ba. Za taj novac bi se, na primjer, iz temelja mogla izgraditi Mahovljanska petlja, koja spaja dvije autoceste, i koja je ocijenjena kao jedan od najsloženijih projekata na cestovnoj infrastrukturi u RS, objašnjava portal. Plan uprave je da do novca dođe tako što će ukupnu svotu dosegnuti kroz četiri kredita. Tri će biti vrijednosti od po 20 mil. KM, koji bi se nakon trogodišnjeg počeka vraćali 15 godina, te jedan od 10 mil. KM, s razdobljem otplate od 10 godina. Najveća fiksna kamatna stopa prihvatljiva za menadžment OC Jahorina je četiri posto.

Gradnja mora biti brza

Za izgradnju žičare Trnovo i Rajska dolina bit će potrošeno ukupno 30 mil. KM KM, a 20 mil. KM stajat će radovi na projektiranju i izgradnji prve faze žičare Ravna planina. U planu su i radovi na umjetnom zasnježivanju skijaške staza od 18 mil. KM, te izgradnji dvije pokretne trake Tvrdimić i Trnovo vrijedne 1,6 mil. KM.

Inače, obveze koje po osnovu kredita dolaze nakon što istekne poček ukazuju na to kako će čelni ljudi dioničkog društva OC Jahorina u vlasništvu Republike Srpske imati  vrlo težak zadatak ako ih planiraju redovno podmirivati, a da ne ugroze likvidnost kompanije, objašnjava Capital.ba.

Naime, računica pokazuje kako će po osnovu glavnice, kamate i troškova za zaduženje OC Jahorina morati godišnje izdvajati oko 6,4 mil. KM ili čak 80 posto od ukupnih prihoda 2019. godine. To znači da se novi sadržaji moraju izgraditi i osposobiti u što kraćem roku da bi bili generator novih prihoda iz kojih će se podmirivati obveze prema uzetim kreditima. Sve to je, međutim, vrlo neizvjesno dok traje pandemija koronavirusa.

Sezona može podbaciti

Mali dioničari kompanije na posljednjoj skupštini upozorili su da kreditno zaduženje nije bilo u planu poslovanja OC-a.  Poručili su i da je za takvu odluku bio potreban master plan investicije kao poseban dokument iz kojeg bi se vidjeli detaljni financijski učinci. Ekonomist Predrag Duduković smatra kako je navedeno kreditno zaduženje u današnjim uvjetima poslovanja u najmanju ruku rizično.

“Kada sezona podbaci obveze se ne mogu podmirivati. Ako se u takvoj situaciji ide na velike kredite kao što je ovaj postoji veliki rizik da se on neće moći vraćati u predviđenom roku”, kaže Duduković. Međutim, kako dodaje, zbog pandemije koronavirusa investicije ne smiju stati, samo se novac mora ulagati oprezno i proračunato.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Prilikom ovakvog ili sličnih zaduženja treba razmotriti situaciju i vidjeti koji je to maksimalni iznos kredita koji bi se mogao vraćati s minimalnim prihodima”, zaključio je Dudaković.