Porezna uprava u Srbiji do sada je izdala 129 rješenja o porezu na kapitalnu dobit od prodaje digitalne imovine, odnosno kriptovaluta i naplatila porez u iznosu od 84,4 milijuna dinara, priopćeno je iz Porezne uprave na upit portala politika.rs.

Na digitalnu imovinu plaća se porez na kapitalnu dobit od 15 posto na razliku između nabavne i prodajne vrijednosti – isto kao i kod vrijednosnih papira.

“Kao računovodstvena agencija podnijeli smo veliki broj poreznih prijava u ime klijenta i najbrži riješen slučaj u Poreznoj upravi trajao je dva mjeseca. Imamo i kompliciranje predmete, kada klijent ima više transakcija, prodaja i kupnji kriptovaluta u jednom mjesecu.

Takvi slučajevi nisu riješeni već godinu i više dana. Razumijem Poreznu upravu, to su komplicirani predmeti u kojima trebaju ručno proći kroz svaku prijavu”, izjavio je za Politiku Miloš Praštalo, ovlašteni računovođa.

Računovođa Praštalo podsjeća da je nedavno Narodna banka Srbije (NBS) izdala licenze za rad za dvije kriptomjenjačnice, koje su pružatelji usluga i samo one u Srbiji smiju posredovati u kupnji i prodaji kriptovaluta. NBS nadzire njihov rad, kao što nadzire i rad banaka.

“S ove dvije mjenjačnice koje su nedavno od NBS dobile licence, definitivno je povećana sigurnost ulaganja i znatno je veća korist samoj državi jer stjecajem okolnosti dosta ljudi se doselilo iz ratom zahvaćenih područja koji su donijeli kriptovalute jer je lakše nositi njih nego gotovinu.

Mjenjačnice će imati važnu ulogu za pravne osobe jer se na ovaj način otvara prostor za poslovanje sa svijetom. Banke uzimaju veće provizije, dok su na kriptovalute minimalne. Na transfer od 100.000 dolara može se platiti provizija od oko tri centa”, kaže Ivan Andrejević, konzultant za kripto valute. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”