Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, očekuje da će uskoro biti usvojen Zakon o vinu u BiH, čiji je tekst gotovo usaglašen, a omogućit će domaćim vinarima da zadrže europsko tržište i da još više izvoze.

Košarac je istaknuo kako je važno da se uredi taj sektor poljoprivrede jer u Bosni i Hercegovini postoji oko 70 proizvođača vina, a godišnja proizvodnja iznosi od 17 do 19 milijuna litara.

Usvajanje zakona, dodao je Košarac, jedan od uvjeta za povlačenje sredstava iz europskih fondova namijenjenih vinogradarstvu i proizvodnji vina, a vinarima će omogućiti da osiguraju nova tržišta, a postojeća zaštite i zadrže.

Košarac je naveo kako ostaje da se s entitetskim tijelima obave posljednje konzultacije nakon čega će se zakon u redovitoj proceduri poslati na usvajanje.

Pojačati kontrolu uvoza

“Na taj način ćemo omogućiti poštivanje europskih standarda i zadržati tržište Europske unije za naše proizvođače vina”, rekao je Košarac u Trebinju, nakon sastanka s proizvođačima vina koji su se okupili na info-danu o temi “Usklađivanje regulativa sektora vinarstva u BiH s relevantnom regulativom EU”. Prema njegovim riječima, za 15 dana održat će se sastanci s entitetskim tijelima o tekstu tog zakona i kada se od njih dobiju potrebne suglasnosti zakon će biti upućen Savjetu ministara.

On je dodao da je cjelokupan proces i rad na pripremi tog zakona vođen transparentno, u suglasnosti sa svim nadležnim entitetskim tijelima i nadležnim udruženjima vinara iz Republike Srpske i BiH, a usvojena su i stajališta akademske zajednice.

Govoreći o kupovini grožđa za proizvodnju vina u BiH, Košarac je rekao da treba pojačati kontrolu uvoza.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

On je dodao i da je potrebna veća nazočnost proizvođača vina na sajmovima. Miro Ćorić, direktor Podruma Andrija i predstavnik Radne grupe za izradu Zakona o vinu, rekao je da su gotovo pri kraju i da se mogu pridružiti Europi i svijetu u tom području.

Prednjače autohtone sorte

“Jednoglasno smo se dogovorili jer nam je cilj da idemo u Europu i da možemo raditi”, istaknuo je Ćorić koji također očekuje da će zakon uskoro biti usvojen.

U BiH se nalazi značajan broj uzgajivača grožđa prije svega za proizvodnju vina, od čega je većina manjih proizvođača koji uzgajaju za osobne potrebe i lokalno tržište.

Ukupne površine pod vinogradima, prema procjenama, zauzimaju oko 4000 hektara, na kojima je posađeno 15,3 milijuna čokota, s kojih je ostvarena proizvodnja u prosjeku od oko dva kilograma grožđa po čokotu. Od 30 milijuna kilograma grožđa, koliko se u BiH proizvede svake godine, 65% preradi se u vino.

Više se proizvodi bijelo vino, oko 55%, dok crno vino čini preostalih 45%. Rose vina zastupljena su u vrlo malim količinama. Proizvodnja vina
je usmjerena na visokokvalitetne sorte vina, i to najviše autohtone sorte kao što su Žilavka (bijelo) i Blatina (crno).

Te sorte su idealne za uzgoj u lokalnim geografskim i klimatskim uvjetima na prostoru Hercegovine po lokalnoj uzgojnoj tradiciji i dio su kulturnog naslijeđa.