U razdoblju od 2020. do 2022. godine sektori koji su imali najznačajniji utjecaj na srpsku ekonomiju nisu se drastičnije mijenjali. Trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i rudarstvo očekivano i dalje imaju najveći udio u srpskom BDP-u.

Građevinarstvo i ICT industrija, kao i “promet i skladištenje”, među najbrže rastućim, pokazuje analiza Republičkog zavoda za statistiku, piše Nova ekonomija.

Nastavak trendova
Pogledaju li se podaci koje je Agencija za gospodarski registar (APR) nedavno objavila za prošlu godinu, vidi se da se trendovi nastavljaju gotovo linearno.

I dok je broj poduzeća za to razdoblje rastao u svim sektorima, najveći rast u smislu stvarnog sudjelovanja u rastu bruto društvenog proizvoda imali su “mali prvaci” – poduzetnici i mikropoduzeća. To je zapravo i najbolja moguća vijest koja se može iščitati iz ove statistike, jer znači da ekonomija sve manje ovisi o velikim kompanijama, posebno državnim.

Bruto dodana vrijednost (BDV) sektora MMSP u 2020. godini iznosio je 1.769.606 milijardi dinara, a u 2022. godini 2.699.932 milijarde dinara, što je povećanje od 52,6 posto. Tome je, naravno, pridonijela i inflacija, ali je njezina stopa ipak bila niža od ovog skoka.

Velika poduzeća su u 2020. godini ostvarila BDV u iznosu od 1.218.454 milijarde dinara, a u 2022. godini 1.761.036 milijardi dinara, što je povećanje od 44,5 posto. U 2020. godini BDV poduzetnika iznosio je 416,499 milijardi dinara, a u 2022. godini 648,822 milijarde dinara, što predstavlja rast od 55,8 posto.

U 2020. godini mikropoduzeća su ostvarila BDV u iznosu od 271,227 milijardi dinara, a u 2022. godini 424,611 milijardi dinara, što je povećanje od 55,6 posto. Mala poduzeća su u 2020. godini ostvarila BDV u iznosu od 477,248 milijardi dinara, au 2022. godini 693,386 milijardi dinara, što je povećanje od 45,3 posto.

U 2020. godini srednja poduzeća ostvarila su BDV u iznosu od 604,631 milijardi dinara, a u 2022. godini 933,114 milijardi dinara, što je povećanje od 54,3 posto. Najznačajnije učešće u ostvarenoj BDV sektora MMSP i u 2020. i u 2022. godini imale su sljedeće djelatnosti: Trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila; Prerađivačka industrija; Građevinska industrija; Informacije i komunikacije; Stručne znanstvene, inovativne i tehničke djelatnosti i dr.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U Srbiji je u promatranom razdoblju zabilježen porast broja velikih poduzeća s 584 u 2020. na 624 u 2022. godini, što predstavlja rast od 6,8 ​​posto. U 2020. godini obuhvaćeno je 403.288 poslovnih subjekata koji su činili sektor malog i srednjeg poduzetništva (mikro, mala i srednja poduzeća i poduzetnici), dok je u 2022. godini taj broj iznosio 424.840, što predstavlja povećanje od 5,3 posto.

U 2020. godini bilo je 298.279 poduzetnika, dok je u 2022. godini njihov broj iznosio 317.148, što predstavlja porast od 6,3 posto. Kod mikro poduzeća u 2020. godini obuhvaćeno ih je 90.106, a u 2022. godini 92.239, što predstavlja porast od 2,4 posto.

U promatranom razdoblju bilježi se porast broja malih poduzetnika s 12.187 u 2020. godini na 12.540 u 2022. godini, što predstavlja rast od 2,9 posto.

Srednja poduzeća
Tendencija rasta broja poduzeća zabilježena je i kod srednjih poduzeća, pa ih je u 2020. godini bilo 2.716, a u 2022. godini 2.913, što predstavlja povećanje od 7,2 posto. Udio domaćeg kapitala u poduzećima u promatranom je razdoblju porastao, osim kod srednjih poduzeća gdje je porastao udio stranog kapitala u osnovici.

Domaće učešće u fiksnom kapitalu u sektoru malog i srednjeg poduzetništva (mikro, mala i srednja poduzeća) u 2020. iznosilo je 65,1 posto, dok je u 2022. to učešće iznosilo 67,4 posto. U 2020. godini domaći udio u temeljnom kapitalu velikih poduzeća iznosio je 75,3 posto, dok je u 2022. ostao isti udio.