Mađarski energetski div MOL Group u ponedjeljak kasno poslijepodne potvrdio je da je potpisao glavne odredbe obvezujućeg okvirnog sporazuma s ruskom tvrtkom Gazprom Neft o kupnji 56,15 posto udjela u srpskoj tvrtki Naftna industrija Srbije (NIS). MOL je u priopćenju također naveo da pregovara s nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC) o svom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinski dioničar, uz zadržavanje većinskog vlasništva i upravljačkih prava MOL-a.
Time je završena jednogodišnja saga oko ruske prodaje većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije, a što je bio temeljni zahtjev američke administracije, zbog čega se od siječnja 2025. prijetilo sankcijama da bi one napokon bile i uvedene početkom listopada prošle godine.
Detalji nepoznati
Za zaključenje transakcije, među ostalim, potrebna je suglasnost OFAC-a (Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija), kao i drugih državnih i regulatornih tijela u Srbiji. Stoga niti jedan konkretan podatak – kako onaj o vrijednosti transakcija, tako ni onaj o eventualnom sudjelovanju ADNOC-a u vlasničkoj strukturu pa ni navodni dokup srbijanske vlade u visini od pet posto udjela – još uvijek nije poznat. Dojam je, a to je zapravo i bio cilj intenzivnih konzultacija i boravka MOL-ove ekipe u Srbiji, da se ishodi “dokaz” da su pregovori doista ozbiljni, što bi trebalo biti dovoljno da OFAC upravo danas, 23. siječnja, produlji rok važenja operativne licence.
Jer, nafta je putem Janafova cjevovoda tek prije desetak dana potekla prema Pančevu, a logično se želi osigurati nesmetan rad Rafinerije Pančevo i u ostatku godine. Okvirni ugovor definira ključne uvjete kupoprodajnog ugovora, uključujući vremenski okvir za provođenje dubinske analize poslovanja NIS-a i podnošenje zahtjeva za regulatorna odobrenja, a stranke planiraju potpisati kupoprodajni ugovor, kako je naveo MOL, do 31. ožujka ove godine.
Predsjednik i izvršni direktor MOL Grupe Zsolt Hernadi rekao je da tvrtka, kao pouzdan regionalni dobavljač energije, želi pridonijeti razvoju srednje i jugoistočne Europe, dodajući da već godinama imaju izvrsnu profesionalnu suradnju s partnerima u Srbiji.
“MOL je predan suradnji s Vladom Republike Srbije na daljnjem jačanju sigurnosti opskrbe u Srbiji i regiji. Energetski suverenitet zemalja bez izlaza na more zahtijeva suradnju snažnih lokalnih rafinerija koje posluju predvidljivo i uspješno, kao i uključivanje snažnih partnera”, rekao je Hernadi. Zato je, kako je dodao, MOL u pregovorima s nacionalnom naftnom kompanijom UAE-a o ulasku u vlasničku strukturu NIS-a, dodajući da je MOL spreman za taj zadatak i da će nastaviti razgovore s partnerima.
Dakle, ADNOC-u su vrata otvorena, iako nisu sasvim jasni motivi zbog čega bi se kompanija iz UAE-a upuštala u ovu transakciju, ako izuzmemo motiv dobrih političkih odnosa sa Srbijom.
Regionalna dominacija MOL-a
Ovom akvizicijom MOL će zaokružiti regionalnu dominaciju. Kompanija je aktivna u više od 30 zemalja s dinamičnom međunarodnom radnom snagom od 24 tisuće ljudi i iskustvom od više od 100 godina. MOL Grupa će nakon preuzimanja NIS-a upravljati s četiri rafinerije i tri petrokemijske tvornice pod integriranim upravljanjem opskrbnim lancem u Mađarskoj, Slovačkoj, Srbiji i Hrvatskoj te posjeduje mrežu od oko tri tisuće benzinskih postaja u deset zemalja srednje i jugoistočne Europe.
Usporedbe radi, austrijski OMV ima mrežu od 1700 benzinskih postaja, a slovenski Petrol oko 600. MOL-ove aktivnosti istraživanja i proizvodnje podupiru više od 85 godina iskustva u području ugljikovodika i 30 godina u utiskivanju CO2. Trenutačno postoje proizvodne aktivnosti u sedam zemalja i istraživačke u još sedam. MOL Grupa predana je preobrazbi svojih tradicionalnih operacija temeljenih na fosilnim gorivima u niskougljični, održivi poslovni model i teži postati neto ugljično neutralna do 2050. dok oblikuje niskougljično kružno gospodarstvo u srednjoj i istočnoj Europi.
NIS upravlja s gotovo 400 benzinskih postaja u Srbiji, Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini. Također ima značajan portfelj imovine u istraživanju i proizvodnji ugljikovodika: drži oko 173 milijuna barela ekvivalenta nafte u 2P (iskoristivim) rezervama, dnevna proizvodnja nafte i plina u Srbiji prelazi 20 tisuća barela ekvivalenta nafte, a tvrtka također posjeduje licence za istraživanje u Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini.
Rafinerija nafte Pančevo ima povijest dugu više od pola stoljeća: počela je s radom 1968. godine i od tada igra ključnu ulogu u opskrbi energijom u Srbiji. Tijekom posljednjih desetljeća i pol rafinerija je prošla sveobuhvatnu modernizaciju u nekoliko faza. Njezin godišnji kapacitet prerade iznosi oko 4,8 milijuna tona, a proizvodi uglavnom dizel i benzin standarda Euro 5 u skladu s propisima EU-a, kao i ukapljeni naftni plin, petrokemijske proizvode, loživo ulje, bitumen i druge naftne derivate.
Iako su se u srbijanskoj javnosti posljednjih tjedana povlačile paralele s MOL-ovim preuzimanjem Ine, one zapravo ne stoje. Naime, strah od zatvaranja pančevačke rafinerije i povlačenje usporedbi sa zatvaranjem sisačke Rafinerije jednostavno nisu na mjestu. Jer, pančevačka je rafinerija u prethodnih 15 godina znatno modernizirana. S druge strane, pogon u Sisku bio je tehnološki zastario i zahtijevao je poprilična ulaganja pa je MOL zato odustao od tog projekta.
Što kažu analitičari?
Investitori još nisu značajno reagirali na ovakav razvoj događaja, a cijena dionice pala je u ponedjeljak nakon objave informacije za 0,2 posto. Dionica je već neko vrijeme u pozitivnom trendu, poglavito zbog sve većih nagađanja o potencijalnoj akviziciji srbijanske kompanije (ali rastuće cijene nafte također pridonose tome).
Već se neko vrijeme pretpostavljalo da će MOL biti pobjednik u utrci za NIS iz tri razloga. S jedne strane, postoji značajna sinergija između dvije tvrtke zbog zajedničkih tržišta i logističkih veza. S druge, dvije tvrtke zajedno predstavljaju veću snagu u području nabave nafte, točnije, u odnosu s Janafom, koji ih opskrbljuje sirovinama. Također treba napomenuti da je ruski vlasnik Gazpromnjeft u proteklih 15 godina odradio dobar posao u modernizaciji srbijanske tvrtke, tako da je ovo zaista kvalitetna akvizicija. Iako je MOL doista kupio kvalitetnu imovinu NIS-a, nije nevažno za koju cijenu ju je kupio.
Vrijednost ruskog udjela od 56,15 posto prethodno je Tamás Pletser, analitičar naftne i plinske industrije u Ersteu, procijenio na 1,4 milijarde eura, ali moguće je da ta kupovna cijena, koja se smatrala realnom, nije bila dovoljno dobra za ruskog prodavatelja. Međutim, prisilna transakcija zbog američkih sankcija neće biti lako dovršena, upozorava Plester. Analitičar Erstea smatra da ruski vlasnik očito zapravo ne želi prodati srpsku tvrtku, iako ovo natezanje užeta stavlja “bratsku” Srbiju u vrlo težak položaj. S druge strane, nije sigurno da će se postići dogovor o kupoprodajnoj cijeni.
Erste procjenjuje vrijednost 56,15 posto udjela na 1,4 milijarde eura, dodajući da bi knjigovodstvena vrijednost mogla biti nešto veća od toga. Također je zamislivo da ruski prodavatelj neće smatrati ovu kupoprodajnu cijenu, koja se smatra realnom, dovoljnom. Razlog je jasan – geopolitička poluga koju NIS pruža. Također, Rusi su u protekla dva desetljeća odradili poprilična ulaganja u NIS-ovu imovinu, a kompanijsko poslovanje je stabilizirano. Procjena vrijednosti banke u skladu je s prijašnjim procjenama u medijima, koje su, na temelju knjigovodstvene vrijednosti, posao procijenile na 1,5 milijardi eura. Neizvjesnost dodatno povećava činjenica da transakcija zahtijeva odobrenje srbijanske vlade i američkih vlasti. Još jedno veliko pitanje je kome MOL može platiti naknadu za NIS, točnije, može li se iznos prebaciti na račun Gazpromnjefta, budući da, prema izvješćima, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) ne podržava daljnji odlazak novca u ruske džepove. To bi mogla biti još jedna prepreka koja bi mogla produbiti probleme NIS-a.
Prema analitičaru, financiranje se ne čini problemom za MOL jer bi mogao brzo prikupiti tri do četiri milijarde eura s obzirom na trenutačnu razinu zaduženosti. Ako akvizicija bude uspješna, očekuje se da će MOL dati ponudu za otprilike 13 posto dionica NIS-a u javnom vlasništvu, po minimalnoj cijeni jednakoj onoj po kojoj kupuje dionice Gazpromnjefta, u skladu sa srbijanskim pravilima. Srpska vlada ne želi prodati svoj udio od 29,87 posto, a čak se govori i o povećanju udjela zapet posto. Ersteov analitičar vjeruje da bi dionice Mola reagirale porastom cijene pri kupovnoj cijeni od 1,4 milijarde eura ili manje, kako je on procijenio. Pri višoj su cijeni, stagnacija ili čak pad vjerojatniji u kratkom roku.
Utjecaj transakcije na tržište kapitala stoga je nejasan, a dugoročno će procjena akvizicije NIS-a ovisiti i o tome hoće li ova akvizicija uspjeti stvoriti stvarnu vrijednost. Kroz povijest MOL-a vidjeli smo primjere i jednog i drugog, poput očito uspješne akvizicije Slovnafta i manje uspješne akvizicije INA-e, naglašava Pletser. Utjecaj na tržište kapitala stoga nije jasan, a dugoročno gledano, procjena akvizicije NIS-a ovisi i o tome postiže li se njome stvaranje stvarne vrijednosti.
