Mogu li građani i ekološki aktivisti zaustaviti Rio Tinto u Srbiji?

Autor: Poslovni.hr , 03. studeni 2020. u 15:00
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL

Zbog eksploatacije litija i bora može doći do nestašice vode, upozoravaju stanovnici naselja u blizini Loznice.

Dok iz britansko-australske rudarske kompanije Rio Tinto u Srbiji najavljuju da bi izgradnja rudnika za eksploataciju litija i bora visoke kvalitete u blizini Loznice mogla početi 2022. godine, lokalni ekološki aktivisti snažno se protive realizaciji tog projekta jer smatraju da je loš za okoliš, piše Danas.

Prema riječima Marnie Finlayson, izvršne direktorice za bor i litij u Rio Tintu i glavne direktorice projekta Jadar, ta kompanija je u Srbiji prisutna od 2004. kada je 12 kilometara od Loznice otkriven novi mineral jadarit.

Razvijaju tehnologiju za jadarit

“Od tada kompanija s domaćim i međunarodnim stručnjacima radi na razvoju tehnologije za preradu jadarita i primjenu suvremenih rudarskih tehnoloških rješenja. Mnogo je posla pred timom projekta Jadar kako bi se osiguralo da se greenfield rudarsko-metalurški projekat te veličine razvije do svoje operativne faze na siguran i održiv način, u ekološkom i ekonomskom smislu”, rekla je Marnie Finlayson.

Prema njenim riječima, projekt Jadar od srpnja se nalazi u fazi studije izvodljivosti, kada je i dobiveno odobrenje Uprave Rio Tinta da se uloži dodatnih 200 milijuna dolara u daljnji razvoj projekta. Kada on bude razvijen Jadar će postati suvremeni podzemni rudnik.

20 posto

otpada bit će korišteno za popunjavanje praznina nastalih vađenjem rude

U digitalno umreženom rudniku bit će ugrađen daljinski nadzor rada u realnom vremenu, od dovođenja rude na površinu do izrade minskih bušotina. Planirano je i korištenje gotovo potpuno električne flote vozila, a za pristup rudi planiraju se dva okomita okna. Za sigurnost rudnika planiraju se potporni stupovi. Nakon iskopavanja, prazan prostor će se popunjavati dijelom otpada koji neće biti odvožen na odlagalište. Otpad koji će nastajati uslijed eksploatacije rudnika bit će, naime, umiješan u masu koja će biti filtrirana i od nje će se formirati tzv. pogače koje će na odlagalištu biti slagane pomoću glatkih valjaka.

Kako je objasnila Marnie Finlayson, oko 20 posto otpada bit će korišteno za popunjavanje praznina u podzemnim objektima. Otpad neće biti toksičan i opasan.

Ona dodaje da se litij koristi u širokoj lepezi proizvoda, od kojih su najznačajniji akumulatori za hibridne i električne automobile. Bor, odnosno borati sastavni su dio proizvodnje staklene vune, deterdženata, sredstava za zaštitu drva i velikog broja drugih proizvoda.

Neće koristiti vodu iz Drine

Nikola Šunjić, voditelj korporativnih poslova u kompaniji Rio Tinto u Srbiji, ističe da voda za potrebe postrojenja u rudniku neće dolaziti iz Drine već iz njene blizine i samo pod uvjetom da na tom terenu nema pitke vode. On je dodao da timovi projekta Jadar rade na detaljnom utvrđivanju potencijalnih utjecaja tog projekta na okoliš.

“Ta sveobuhvatna studija bit će završena do sredine 2021. Sve preporučene mjere zaštite bit će u potpunosti implementirane u projektna rješenja. Drugim riječima, radi se na tome da utjecaj na okoliš bude u okvirima zakonski dopuštenog u Srbiji”, kaže Šunjić. U sklopu kompleksa bit će izgrađeno i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, koje će se obavljati u nekoliko faza.

S druge strane, Miroslav Mijatović, predsjednik Podrinjskog antikorupcijskog tima, kaže za Danas da se lokalna zajednica i ekološki aktivisti protive tom projektu jer bi tako nešto bilo štetno za okoliš.

“Stručnjaci za klimu tvrde da bi otvaranje rudnika u ovom kraju bilo vrlo loše rješenje za lokalnu zajednicu. Za potrebe rudnika potrebne su velike količine vode, zbog čega bi tijekom ljeta moglo doći do suše, a tijekom kišnih razdoblja do poplava. Takvi uvjeti bili bi izravno upereni protiv interesa lokalnog stanovništva”, tvrdi Mijatović. Iz Podrinjskog antikorupcijskog tima upozoravaju da je prema trenutačno razvijenim tehnologijama potrebno oko 500.000 litara vode za ekstrakciju jedne tone litija. Takve potrebe za vodom u lokalnim sredinama utječu i na zemljoradnike kojima se oduzima dragocjen resurs za uzgajanje stoke i navodnjavanje usjeva. Usto, toksični koktel kemikalija koji se koristi za izvlačenje litija također može prodrijeti u obližnje rijeke, potoke i vodoopskrbu.

“Zbog toga smo protiv izgradnje tog rudnika. Nismo spremni niti ući u odbor za zaštitu okoliša kojeg će osnovati Rio Tinto jer iskustva iz drugih dijelova svijeta gdje ta kompanija ima rudnike pokazuju da se obećanja o zaštiti okoliša krše, zbog čega ekološki aktivisti vrlo brzo napuštaju njihove odbore. Mi smo dosad održali tri prosvjeda i s tim ćemo nastavi”, kaže Mijatović.

Komentirajte prvi

New Report

Close