Zahvaljujući ustrajnosti Udruge proizvođača autohtonog livanjskog sira Cincar, taj najpoznatiji livanjski brend zaštićen je prije dvije godine.

Agencija za sigurnost hrane BiH izdala je rješenje o zaštiti njegove izvornosti, najavljena je i skora mogućnost njegovog izvoza, no to se do danas nije dogodilo. Zbog toga, kao i zbog povećanih troškova proizvodnje, mali proizvođači odustaju i jedna za drugom nestaju male mljekare.

Štete od pandemije
Zaštita izvornosti livanjskog sira proizvedenog na tradicionalan način, od nepasteriziranog mlijeka, malim proizvođačima trebala je omogućiti izlazak na europsko tržište i bolju cijenu za njihove proizvode. Uz potporu Češke razvojne agencije i Gradske uprave Livna u tom BiH gradu otvorena je i zadruga. Krajem rujna prošle godine tako je s radom počela poljoprivredna zadruga Cincar.

Projekt pod nazivom Održiva proizvodnja tradicionalnog livanjskog sira, potpomognut od strane Češke razvojne agencije sa 860.000 maraka (oko 440.000 eura), imao je za cilj unaprjeđenije kapaciteta proizvodnje izvornog livanjskog sira u malim siranama na farmama kao i plasiranja proizvoda kroz poljoprivrednu zadrugu.

U objektu zadruge odvija se zrenje sira, pakiranje, skladištenje i prodaja. Usto, projekt je bio usmjeren i na implementaciju higijenskih standarda, kao i na zaštitu izvornosti livanjskog sira. Objekt je Grad Livno ustupio zadrugi na korištenje bez naknade, a također su osigurali sve suglasnosti potrebne za provođenje te aktivnosti.

“Koncept zadruge je da pomogne pri plasmanu, a izvoz je najveći problem. Evo, mi ćemo raditi jednu godinu na lokalnoj, tj. federalnoj razini, te ćemo nakon tog razdoblja, tako su nam rekli, podnijeti zahtjev za izvoz”, rekao je prije šest mjeseci Jozo Baković, predsjednik Udruge proizvođača autohtonog livanjskog sira Cincar, izvještava Federalna televizija.

Međutim, od zaštite izvornosti prošle su dvije godine, a sir i dalje ne može preko granice, dok se zadrugari polako osipaju. Dvije pandemijske godine naštetile su i velikim proizvođačima koji inače nemaju problema s izvozom.

“Naučili smo da moramo biti još širi u prodaji, da izvozimo u što više zemalja i tako smo u ove dvije godine povećali izvoz za više od 50%. Znači, sada od ukupne proizvodnje 60% ide u izvoz”, ističe Tomislav Puđa, vlasnik mljekare Puđa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Zapošljavaju mlade ljude
Mljekara Puđa dnevno proizvede dvije tone sira. U posljednje vrijeme bilježe još jedan pozitivan trend. “Nekad nam je puno ljudi odlazilo u inozemstvo npr. u Njemačku. I sad imamo upite od nekih koji bi se vratili. Evo, mi ih raširenih ruku čekamo. Jednako moram istaknuti da smo u posljednje vrijeme zaposlili dosta mladih ljudi”, kaže Puđa.

Trenutačno u mljekari radi 40 radnika, a vode računa i o svojim kooperantima. Povećali su otkupne cijene te za litru kravljeg mlijeka, ovisno od kvaliteti, plaćaju od 60 do 85 feninga, za ovčje mlijeko 1,5 KM, a za kozje 1,30 KM. Svjesni su da zbog povećanih proizvodnih troškova farmeri jedva preživljavaju, te da bez kooperanata nema niti mljekara.