Beograd je i ove godine potvrdio status najvažnijeg knjižarskog centra u regiji. Međunarodni beogradski sajam knjiga, 67. po redu održan na Beogradskom sajmu posjetilo je 203.350 ljudi, što je rekord od kada se posjete mjere na sadašnji način.

Na sajmu su u četiri hale Beogradskog sajma nastupila 424 direktna izlagača i suizlagača, od čega 340 srpskih i 84 iz inozemstva. To je rekord od kada se posjeta mjeri na sadašnji način. Na 67. sajmu su nastupila 424 direktna izlagača i suizlagača, od čega 340 domaćih i 84 iz inozemstva.

Velike gužve
Na bruto izložbenom prostoru od 30.000 m2, u organizaciji Sajma knjiga i izdavača održano je čak 530 programa. Ovogodišnja zemlja počasni gost bila je Kuba, a pored nje i Srbije na sajmu su sudjelovali izdavači iz još petnaest zemalja.

Izdavačem godine proglašen je Kreativni centar. Nagradu za izdavački pothvat podijelili su novosadski Prometej sa knjigama iz edicije “Popularna lingvistika” i Čigoja štampa sa “Zbornikom kraljeva i episkopa srpskih”. Najbolji izdavač iz dijaspore i regije je Mitropolija crnogorsko-primorska, za rukopisne knjige manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju.

Nagradu za doprinos u oblasti znanosti dobio je izdavač Karpos za “Svijet koji se mijenja: Globalni srednji vijek 500-1500”. Dječja knjiga godine je Lagunin “Naš svijet u 1000 odgovora”, Marije Forero. Najuspješniji mladi dizajner je Uroš Savić – za kompletan autorski angažman u knjizi “Hodočašće rastrojenog uma” izdavača “Besna kobila”.

Iako je na sajmu sudjelovalo mnoštvo izdavača, valja napomenuti da je u Srbiji samoizdavaštvo sve popularnije jer autorima omogućuje potpunu kontrolu nad cijelim procesom nakladništva, od tiskanja do distribucije. Sve veći broj autora odlučuje se za tiskanje prve naklade od 300, 500 ili 1000 primjeraka.

Među izdavačima koji su izlagali, našla se i Laguna, koja u svojoj ponudi ima pregršt hrvatskih pisaca i jedna je od najuspješnijih ne samo na srpskom već i na regionalnom tržištu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“Već pet godina u Laguni postoji edicija “Bez prijevoda”, u kojoj objavljujemo djela regionalnih autora, uključujući i hrvatske pisce. Među najčitanijima su Ante Tomić, koji u Laguni ima čak sedam knjiga, zatim Vedrana Rudan, Boris Dežulović, Slavenka Drakulić, čije su knjige vrlo čitane. Objavili smo i knjige Marine Vujčić, Milane Vlaović, Olje Savičević Ivančević, Jerka Mihaljevića, Renata Baretića… Drago nam je da smo objavili i sjajne knjige Jurice Pavičića “Žena s drugog kata” i “Crvena voda”, rekli su za Poslovni dnevnik iz Lagune.

Žene su najbolji kupci
Njihovi čitatelji najradije čitaju romane i knjige popularne psihologije. Visoko na top-listama su knjige srpskih pisaca kao što su Dragan Velikić, Đorđe Lebović, Dejan Tiago-Stanković, Jelena Bačić Alimpić, Mirjana Bobić Mojsilović, Vanja Bulić, kao i djela strane književnosti koja su nagrađena ili imaju dobar odjek na društvenim mrežama. Poput nobelovca Marija Vargasa Llose, Joa Nesboa, Fredrika Backmana ili Colleen Hoover.

Produkcija od preko 400 novih naslova godišnje ostavlja dovoljno mjesta za naslove iz područja književnosti za djecu, žanrovsku književnost, ali i ozbiljne znanstveno-popularne i Povijesne knjige. Ipak, žene su pretežni kupci, jer one i kupuju knjige za sve članove obitelji. Po broju posjetitelja, reklo bi se da su knjige ponovo itekako u modi, jer ovaj je sjam bio najviše posjećen u povijesti održavanja.

“Za nas su knjige uvijek u modi. To nam je ambijent u kome radimo i oko nas su ljudi koji vole knjige i kojima su knjige strast. Tome u prilog ide i činjenica da je Beogradski sajam knjiga najposjećenija kulturna manifestacija u našoj zemlji a odmah za njom i manifestacija koju organiziraju Laguna i knjižarski lanac Delfi – Noć knjige, koju za samo tri dana posjeti skoro 50 tisuća ljudi. Laguna je za svojih 26 godina postojanja objavila više od 6.500 naslova. Ipak, ono po čemu je postala prepoznatljiva objavili su u posebnoj ediciji “Dragulji Lagune”.

Među njima su “Avanture nevaljale djevojčice” Marija Vargasa Llose, “Ringišpil” Jelene Bačić Alimpić, “Lovac na zmajeve” Haleda Hoseinija, a posljednjih godina najveću popularnost među čitaocima stekao je Fredrik Backman svojim romanom “Čovjek po imenu Uve”. Na Sajmu su se tradicionalno predstavili najvećim hitovima domaće i svjetske književnosti, a ove godine imali su i veliku svjetsku premijeru, novi roman Tonyja Parsonsa “Ubojstvo za prezauzete”.

Veliki planovi
“Tajna jedne uspješne izdavačke kuće je u vrijednom i posvećenom radu i visokim standardima koje sebi postavljamo. Naravno, bile su potrebne godine da se oformi ekipa koja Lagunu vodi naprijed svakim Sajmom knjiga, u svakoj kalendarskoj godini mi rastemo. Ljudi su najveća vrijednost Lagune” rekli su i naglasili kako u budućnosti žele ići u korak s vremenom, pa pored digitalnih knjiga, žele čitateljima ponuditi audio-knjige.

Audio knjige su sve popularnije jer čitateljima omogućuju čitanje sadržaja u pokretu, tijekom vožnje, vježbanja ili drugih aktivnosti. Proces izdavanja audio knjige zahtijeva posebne pripreme i tehničke korake.

“Cilj nam je osvojiti nova tržišta, Hrvatsku i Makedoniju, gdje nismo toliko prisutni kao u Crnoj Gori i Bosni. Također širimo svoju izdavačku djelatnost mangama i društvenim igrama za koje postoji sve veći interes. Odnedavno smo ambiciozno posvećeni i plasiranju domaćih autora na svjetsko tržište jer smatramo da naša književnost može osvojiti i druge zemlje”, poručili su.

Sajam knjiga je pratilo preko 1200 novinara, snimatelja i fotoreportera elektronskih, tiskanih i online medija iz šesnaest zemalja. Sljedeći, 68. Međunarodni sajam knjiga bit će održan na Beogradskom sajmu od 18. do 26. listopada 2025. godine.