Kupci iz inozemstva žele jamstvo da su maline proizvedena u Srbiji i da nisu miješane s ukrajinskim, poljskim ili kineskim.
Prvi učinci afere s prepakiranim malinama u Čileu već se osjećaju na tržištima glavnih svjetskih proizvođača tog voća, među koje spade i Srbija.
Naime, Reuters je objavio da je tvrtka iz Čilea godinama prodavala u Kanadi jeftine kineske maline obilježene kao “čileanske organske”, tako da sada većina izvoznika od proizvođača traži veća jamstva o porijekla robe. Tako se izvoznici i kupci štite se od prepakiranja robe koje se, kada je riječ o malinama, proširilo na svim svjetskim tržištima.
Prvi učinci afere s prepakiranim malinama u Čileu već se osjećaju na tržištima glavnih svjetskih proizvođača tog voća, među koje spade i Srbija.
Naime, Reuters je objavio da je tvrtka iz Čilea godinama prodavala u Kanadi jeftine kineske maline obilježene kao “čileanske organske”, tako da sada većina izvoznika od proizvođača traži veća jamstva o porijekla robe. Tako se izvoznici i kupci štite se od prepakiranja robe koje se, kada je riječ o malinama, proširilo na svim svjetskim tržištima.
Kako doznaje Politika, taj je zahtjev krenuo od vlasnika stranih, uglavnom francuskih hladnjača koje posluju u Srbiji. Takav uvjet sve češće postavljaju i kupci iz EU, kao i sanitarne vlasti koje detaljnije kontroliraju isporuke.
“Od svih u lancu trgovine traži se dokaz da je roba porijeklom iz Srbije. To se potvrđuje tzv. food fraud protokolom. Oprezniji su i izvoznici i kupci”, kaže Aleksandar Leposavić, stručnjak za malinarstvo. Prema njegovim riječima, to je dobra vijest za srpsko malinarstvo.
“Kupci žele jamstvo da su maline proizvedena u Srbiji i da nisu miješane s ukrajinskim, poljskim ili kineskim. I pod tim uvjetom nisu nikad postavljali pitanje cijene. Certifikatom o usaglašenosti i jamstvenim listom dokazuje se da je malina 100% proizvedena u Srbiji.
Ti dokumenti pružaju dodatnu potvrdu, ali i povlače kaznenu odgovornost u slučaju da se utvrdi kako roba nije porijeklom iz zemlje proizvođača”, dodaje Leposavić.
On podsjeća da je pojava norovirusa u nekim gradovima Kanade 2017. i 2018. godine pokrenula otkrivanje afere s prepakiranjem malina u Čileu.
“Uzrok zaraze bila je konzumacija kineske maline čiji je uvoz zaustavljen. Ali, naknadno je otkriveno da je njena prodaja nastavljena preko čileanske tvrtke koja ju je prepakirala i prodavala u Kanadi kao svoju”, objašnjava Leposavić dodajući da je standard u proizvodnji i preradi u Srbiji daleko iznad konkurencije i da na tome treba ustrajati.
Za ispravljanje pogrešaka iz prošlosti u malinarstvu Srbije on preporučuje popis stvarnog stanja površina pod malinama i analizu zastupljenosti vrsta. Procjenjuje se da je Srbija ove godine proizvela 60.000 tona malina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu