Pčelari na području Unsko-sanskog kantona ovih dana sumiraju rezultate ovogodišnje sezone za koju tvrde da je bila jedna od najtežih kada je u pitanju proizvodnja meda. Prema riječima Asmira Lišančića, predsjednika Udruženja Sana med iz Sanskog Mosta, prinos meda po košnici u prosjeku je oko pet kilograma, što je daleko od optimalnog, pa se ove godine mogu očekivati male količine na tržištu.

Prekratka sezona bagrema

“Ono što je karakteristično za ovu godinu su neobični vremenski uvjeti, jer je sve bilo preuranjeno. Dovoljno je reći da je bagrem procvjetao početkom travnja, kada su pčele još bile nespremne i da je sezona bagrema kratko trajala. Pčele su imale vremena tek toliko da prežive”, objašnjava Lišančić za Nezavisne novine.

Dodaje da se slična situacija ponovila i kod cvatnje ostalih medonosnih biljaka, da su kiše u znatnoj mjeri pokvarile pašu, a potom je uslijedila dugotrajna suša.

“Općenito je sezona bila jako loša, možda je bilo džepova gdje su pojedini pčelari ostvarili bolje prinose, ali takvi su rijetki. Sada se moramo boriti da sačuvamo pčelinje zajednice i prihranimo ih tijekom nadolazeće jeseni i zime”, objašnjava Lišančić.

Zbog takvog stanja, u narednom periodu može se očekivati povećanje cijene meda na tržištu, s obzirom da su cijene sirovina i pripravaka u porastu, pa se pčelarima ne isplati prodavati med ispod te cijene. Predsjednik Udruženja pčelara Bihać iz istoimenog grada Elvir Šehić ističe da je sada u fokusu svih pčelara očuvanje pčelinjih zajednica.

“Godina je bila takva da su zbog nedostatka hrane pčelinje zajednice bile u opasnosti. Svi su ozbiljno shvatili situaciju, pčele su se hranile, a malo je pčelara koji će moći vrcati velike količine meda. Klimatske promjene su takve da biljke cvjetaju svaki mjesec i više dana ranije nego što bi trebalo, a pčele se u takvoj situaciji nikako ne mogu snaći”, kazao je Šehić, dodavši da je zbog svega toga pčelarstvo u vrlo teškoj situaciji.

Sve manje pčelara

Na području Unsko-sanskog kantona ima oko 700 pčelara, ali zbog svih problema koji prate ovu vrstu proizvodnje taj broj se konstantno smanjuje.

“Pozitivno je što su proizvođači meda ove godine uključeni u sustav poticaja, ali nismo zadovoljni raspodjelom sredstava, jer pčelari dobivaju mrvice. Svi moraju shvatiti koliko su pčelarstvo i pčele bitni kada je u pitanju ukupna poljoprivredna proizvodnja, a ne samo pčelarstvo. Bez pčela nema oprašivanja biljaka, nema voćarstva i drugih poljoprivrednih djelatnosti”, ističe Šehić. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost