Prethodnih godina Srbija se oslanjala na diversifikaciju masovnih stranih, uglavnom greenfield, investicija. Takva strategija u ovom geopolitičkom kaosu i krizi eurozone donosi dobrobit industriji, ali i šire, cijelom gospodarstvu, kaže Ivan Nikolić, ekonomist i urednik publikacije Makroekonomske analize i trendovi, u svibanjskom izdanju MAT-a.

U trenutku kineskog predsjednika Xi Jinpinga Beogradu, testirao je hipotezu da su kineske investicije presudno utjecale na to da je, prema njegovim riječima, Srbija i dalje na putu dinamičnog rasta industrijske proizvodnje.

“Na temelju dostupnih podataka procjenjujemo da je realni bruto domaći proizvod Republike Srbije u prva tri mjeseca 2024. godine u odnosu na prethodnu godinu porastao za oko 4,6 posto. Promatrano s proizvodne strane, uz pretpostavku blagog porasta poljoprivredne proizvodnje, ključni izvor navedenog rezultata bila je industrija (doprinos od 0,7 postotnih bodova, s tim da je bez energije njezin doprinos veći +1,1pp)”, piše Nikolić u autorskom tekstu, donosi Biznis.rs.

Otpornost na izazove
Dodaje da je industrija uspješno odolijevala vanjskim izazovima i geopolitičkim ograničenjima, a prilagodljivost i otpornost proizvodnje proizlazi iz temeljne transformacije same industrije od 2015. godine, od popravka svoje tehnološke strukture i poboljšanja kvalitete. Međutim, trenutna razlika u kretanju industrijske proizvodnje u Srbiji i europskim zemljama premašuje takav nalaz.

Stav da diversifikacija stranih ulaganja pogoduje srpskoj industriji potvrđuje Ivan Nikolić analizirajući rezultate 28 poduzeća koja imaju najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) Republike Srbije, a koja su uključena u mjesečno istraživanje s ciljem izračuna indeksa industrijske proizvodnje.

“Riječ je o industrijskim tvrtkama koje djeluju u sva tri sektora industrije. U 2022. godini ova grupa poduzeća sudjelovala je s 9,4 posto u BDP-u gospodarstva, odnosno s 46,9 posto u BDP-u cijele djelatnosti”, ističe Ivan Nikolić.

Dolazak kineskog predsednika velika je čast za Srbiju, a na stolu će biti širok spektar tema, od političkih do ekonomskih, kao i onih iz domene kulture, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije. Vjerojatno ćemo razgovarati o projektima u Srbiji u sklopu Expa 2027. i šireg investicijskog ciklusa vezanog za ‘Skok u budućnost 2027.’, kako je najavila Vlada, gdje će dosta posla obaviti kineske tvrtke”, rekao je za RTS.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S druge strane, kaže Stanić, jedan od naših najvećih izvoznika su upravo tvrtke u većinskom kineskom vlasništvu, tako da je širok spektar tema. Predstoji, kaže Stanić, početak primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom, koji se očekuje od srpnja ove godine.

Slobodna trgovina
Prema njegovim riječima, Sporazum o slobodnoj trgovini prilika je ne samo za domaće tvrtke da se bolje uključe u opskrbne lance velikih kineskih multinacionalnih kompanija, već i za zapadne tvrtke koje preko Srbije mogu lakše doći do kineskog tržišta.

“To je, prije svega, prilika da povećamo obujam razmjene između Srbije i Kine, i da ona postepeno ide u korist Srbije, imajući u vidu da sada imamo razmenu od oko 5,6 milijardi eura, mi izvozi samo 1,1 milijardu eura, a s druge strane uvozimo oko 4,5”, rekao je Stanić.

Srbija bi na velikom kineskom tržištu mogla računati na poljoprivredu i prehrambenu industriju, istaknuo je Stanić.