Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Zbog toga je vrlo važno na koji način gospodarimo njime. Osim toga, recikliranje i ponovna uporaba otpada može biti i ekonomski vrlo isplativa djelatnost pa se zato puno ulaže u razvoj inovativnih tehnologija na tom području. O tome, kao i o planu gospodarenju otpadom temeljenom na kružnom gospodarstvu, bit će riječi na konferenciji Waste Management 2023. koja se održava u utorak, 16. svibnja  u Beogradu, u Crowne Plaza Hotel, s početkom u 10 sati.

Prema akcijskom planu o kružnom gospodarstvu, EU bi do 2030. trebala prepoloviti količinu komunalnog otpada koji se ne reciklira, odnosno onoga koji završi na odlagalištima ili spalionicama. Svaka država članica bi do spomenutog roka trebala reciklirati najmanje 60 posto komunalnog otpada. Međutim, kako sada stvari stoje, neke države će teško dostići postavljene ciljeve i morat će uložiti dodatne napore kako bi se barem približili zacrtanim brojkama. Ipak, nije sve tako crno. Kada se pogleda razdoblje od 2004. do 2020. godine, količina oporabljenog otpada značajno je porasla – s 870 na 1.221 milijuna tona. To znači da je udio oporabe u ukupnoj obradi otpada porastao s 46 na 60 posto u 2020. godini, dok se udio zbrinjavanja smanjio s 54 na 45 posto (s 1027na 808  milijuna tona). Ukupno je 2020. u  EU recikliranjem obrađeno  39 posto ukupnog obrađenog otpada, zatrpavanjem 15 posto a energetskom oporabam 6 posto. Preostalih 40 posto bilo je odloženo na odlagalište (31%), spaljeno bez oporabe energije (1%) ili odloženo na neki drugi način (8%).

Važno je naglasiti da je Parlament EU u siječnju 2023. usvojio stajalište o novim pravilima za otpremanje otpada, kojima je cilj promicanje ponovne upotrebe i recikliranja, kao i smanjenje onečišćenja. Otpadom koji se izvozi iz Europske unije, odredišne zemlje trebaju upravljati na ekološki prihvatljiv način te je potrebno pojačati provedbu dosadašnjih pravila kako bi se spriječile nezakonite pošiljke.
Unutar Europske unije, zastupnici žele vidjeti bolju razmjenu informacija i transparentnost. Izvoz opasnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bi trebao biti zabranjen. U te zemlje bi trebao biti zabranjen i izvoz plastičnog otpada, a trebao bi se postupno ukinuti u roku od četiri godine.

Komisija je i u studenom prošle godine predložila i nova pravila o ambalaži na razini Unije. Ona se odnose na poboljšanje dizajna, na jasnije oznake te nova pakiranja koja bi promicala ponovnu uporabu i recikliranje. Komisija je još pozvala na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”