Vrijednost izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine ove će godine premašiti milijardu KM, istaknuto je na sjednici Upravnog odbora bosanskohercegovačkog odbora Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave održanoj u Sarajevu.

Prema očekivanjima, fizički obujam izvoza električne energije iz naše zemlje u 2023. godini iznosit će 7,9 teravat sati (TWh), što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na 2022. godinu. Financijski iznosi oko 1045 milijuna KM i na razini je prošlogodišnjeg. Neto izvoz je 3,7 TWh.

Rast proizvodnje
Kada je riječ o proizvodnji električne energije u 2023. godini, prema rezultatima izvedenim iz izvješća Nezavisnog operatora sustava u BiH i Državne agencije za statistiku, ona bi trebala iznositi 15,5 TWh, što predstavlja povećanje od sedam posto u odnosu na 2022. godinu. Takav rezultat je ppostignut uglavnom zahvaljujući dobroj hidrologiji. U 2023. proizvodnja hidroelektrana veća je za 44 posto, a termoelektrana manja za 13 posto u odnosu na 2022. godinu.

Pod predsjedanjem novog, nedavno izabranog predsjednika bh. povjerenstva CIGRE Prof. Upravni odbor Zijade Bajramović donio je odluku da visina članarine u 2024. godini ostane na ovogodišnjoj razini te se obvezao na dodatne aktivnosti u cilju povećanja broja članova. Ovo se posebno odnosi na studente elektrotehničkih i srodnih fakulteta i poduzeća na području Republike Srpske.

U svojstvu predsjednika SEERC-a (Regionalnog vijeća CIGRE, kojim će Bosna i Hercegovina predsjedavati naredne dvije godine), Edhem Bičakčić predstavio je plan aktivnosti u čijoj će realizaciji sudjelovati 17 nacionalnih odbora.

Ova regija ima ogroman potencijal za brži razvoj energetskog sektora s trenutnim instaliranim kapacitetom od preko 425.000 megavata. Prema riječima Edhema Bičakčića, bliska suradnja zemalja jugoistočne Europe u okviru SEERC-a nudi bolje mogućnosti za razvoj buduće elektroenergetske mreže i tržišta.

U isto vrijeme, poskupljenje struje za gospodarstvenike i strah građana da ih čeka isti scenarij, kao i nedovoljna proizvodnja ugljena u rudnicima Koncerna, samo su neki od razloga za razgovor s novoimenovanim v.d. direktor. generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić.

Buljubašić je u razgovoru za Klix.ba naglasio da je sadašnja situacija rezultat dugogodišnjih problema, koji su proizveli nove i složenije probleme u poslovanju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kupovina ugljena
”Sve nam je teže nositi se s ispunjavanjem temeljne zadaće – proizvodnje električne energije, pouzdane opskrbe kupaca i očuvanja elektroenergetskog sustava, jer nedostaje ugljena za rad termoelektrana, isporuke iz rudnika Koncerna su sve teže. nedovoljno, ugljen nabavljamo od trećih strana i to nije stvar izbora nego potreba”, kaže Buljubašić. Objašnjava da je proizvodnja iz termoelektrana osnovna i čini oko 80 posto ukupne proizvodnje, te zbog toga moraju kupovati ugljen od trećih strana.

U protivnom će elektroenergetski sustav, njegova cjelovitost i stabilnost biti dovedeni u pitanje. ”Električna energija je naš proizvod i izvor prihoda, a sve poteškoće s kojima se susrećemo u proizvodnji, pad proizvodnje električne energije u odnosu na plan i zbog toga mogućnost ostvarivanja tržišne zarade prodajom viškova, morali su se odraziti na financijsko stanje tvrtke.

Ne smijemo dopustiti da nam vrijeme izmakne i fokus nam je da ne dopustimo kulminaciju ove teške situacije i katastrofalnih ishoda”, naglašava Buljubašić.