Zbog rata između Rusije i Ukrajine u prva tri mjeseca ove godine u Rusiju su iz BiH izvezeni proizvodi vrijedni samo 4,260.059 KM (oko 2,1 mil. eura), pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kako potvrđuju sugovornici banjalučkih Nezavisnih novina, ratno stanje u Ukrajini, koje je počelo 24. veljače, osnovni je razlog tako malog izvoza u Rusiju.

Šteta još nepoznata
Naime, tijekom cijele prošle godine u Rusiju je izvezeno 18,014.556 kilograma raznih proizvoda ukupne vrijednosti 102,476.507 KM (oko 52,3 mil. eura), što znači da je u svakom tromjesečju 2021. izvoz prosječno vrijedio više od 13 milijuna eura, preko šest puta više nego u prva tri mjeseca 2022.

“Tijkom prva tri mjeseca 2022. u Rusiju je izvezeno ukupno 1,051.099 kilograma raznih proizvoda”, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Na rusko tržište ove godine najviše su plasirani farmaceutski proizvodi, vrijedni 1,438.599 KM, te voće i orašasti plodovi, kore agruma, dinja i lubenica vrijedne 1,356.744 KM.

Stevo Filipović, direktor tvrtke Sava Semberija iz Bijeljine, koja je izvoznik na rusko tržište, rekao je da su prije rata u Ukrajini obnovili kontakte u Rusiji te počeli s isporukama u tu zemlju, ali je zbog trenutačnog stanja izvoz obustavljen.

“Nadamo se da će se ta situacija uskoro stabilizirati kako bi nastavili našu suradnju s Rusijom i izvozom naših proizvoda”, rekao je Filipović.

Kako je dodao, kompanije koje plasiraju proizvode u Rusiju plaćaju cijenu zbog ratnog stanja u Ukrajini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Naša roba ide cestama i najbrži put je preko Ukrajine, pa je trenutačno nemoguće bilo što uraditi u vezi s tim pitanjem”, istaknuo je Filipović i dodao da su prije rata u Rusiju izvozili ajvar, pinđur, sok od rajčica, đuveč te džem od šipka i višanja. “Želimo proširiti ponudu, da i ostatak naših proizvoda plasiramo u Rusiju”, rekao je Filipović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, istaknuo je da je riječ o negativnom učinku za domaće gospodarstvo te da još nije sigurno kolika će biti izravna šteta.

“Svaka marka manje je negativan učinak za BiH gospodarstvo jer za neke proizvode mi drugo tržište nemamo. Ono čemu se možemo nadati je da je došlo do dramatičnog poremećaja početkom ratnih zbivanja u Ukrajini i da su neke isporuke možda privremeno obustavljene, posebno u farmaceutskoj industriji, ali da su u međuvremenu pronađeni drugi kanali prodaje naših proizvoda kako bi se ona nastavila, jer je naš farmaceutski izvoz najznačajniji i nije sezonski. Ako nije isporučeno u ožujku, možda će u travnju ili drugim mjesecima, i to je ono čemu se možemo nadati”, objasnio je Gavran.

Prema njegovim riječima, problem to što je možda došlo do pada izvoza voća u Rusiju koji je bio značajan, a zna se da se voće ne može beskonačno dugo skladištiti.

Neizbježan rast cijena
“Pitanje je hoće li se moći kasnije izvoziti i koliko će domaće voće biti konkurentno na inozemnom tržištu kao što je rusko”, zaključio je Gavran.

Inače, iz Rusije je u BiH tijekom prva tri mjeseca 2022. uvezeno 146.769.886 kilograma proizvoda ukupne vrijednosti 121,428.269 KM.

“Tijekom prošle godine iz Rusije je uvezeno 422,679.754 kilograma proizvoda, ukupne vrijednosti 269,663.436 KM”, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Domaći poduzetnici najavili su ranije za Capital.ba da će posljedice rata između Rusije i Ukrajine osjetiti i gospodarstvo BiH kroz rast cijena, što se i događa, ali i da će doći do smanjenja vanjskotrgovinske razmjene s tim zemljama.