Očekivana konsolidirana inflacija u BiH za ovu godinu je 4,2 posto, a za iduću godinu 3,6 posto, što je niže od očekivanja izraženog u prosincu, priopćeno je iz Centralne banke BiH.

Naime, kako navode u Centralnoj banci BiH, kvartalna anketa o inflatornim očekivanjima pokazala je da je očekivana inflacija za ovu godinu niža nego što su sudionici mislili u prosincu prošle godine, kada su predviđali prosječnu inflaciju od 5,8 posto.

Postupna stabilizacija

Nadalje se navodi da to ujedno predstavlja najnižu očekivanu stopu inflacije u prošloj godini.

“Ostaje za vidjeti hoće li inflatorni pritisci u narednom razdoblju nastaviti popuštati i uzrokovati postupnu stabilizaciju očekivane inflacije”, poručuju iz Središnje banke. Iz te institucije su dodali da pozitivna očekivanja kretanja inflacije za ovu i iduću godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupnog gospodarstva. Ekonomski analitičar Milenko Stanić kazao je za “Nezavisne novine” da nezavisne institucije ovakvim prognozama pristupaju s više optimizma, dodajući da financijske institucije obično dva puta godišnje rade odgovarajuće korekcije.

Dodao je da, kada je riječ o korekcijama ovih očekivanja, one dolaze kao rezultat najavljenih promjena u politici Središnje banke SAD-a i najava ECB-a.

“Najavljuju da će od sredine ove godine smanjiti kamate. Također, prošle godine poduzete mjere u SAD-u i EU dale su rezultate i inflacija pada brže nego što se očekivalo u prošlogodišnjim projekcijama”, rekao je Stanić, ističući da najave ključnih svjetskih financijskih institucija i te kako utječu na BiH.

“Dosta inflacije kod nas je uvezeno, što dolazi od kupnje robe iz inozemstva. Treba voditi računa i o kretanju agregatne potražnje na domaćem tržištu, odnosno potrošnje stanovništva, jer tu imamo pad potrošnje koji je nastao kao posljedica rasta cijena roba u proteklom razdoblju, a koji nije bio praćen odgovarajućim povećanjem dohotka stanovništva. Kad god dođe do smanjenja agregatne potražnje, nema pritiska na rast cijena, a proizvođači su primorani snižavati cijene”, kazao je Stanić.

Istaknuo je da sve to može biti poremećeno ako dođe do globalnih poremećaja, poput novih sukoba i problema u međunarodnim odnosima, koji bi povećali cijene energenata, jer se to mora ugraditi u cijenu roba i usluga.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dinamične promjene

Kako je za “Nezavisne novine” kazao ekonomski analitičar Igor Gavran, ova očekivanja su u skladu s očekivanjima u eurozoni i u skladu s praćenjem cijena u Europi. “U trenutku kada su ta očekivanja stvorena, ona su vjerojatno bila utemeljena i bazirana na trenutnim trendovima. Međutim, u posljednje vrijeme ponovno bilježimo rast cijena energenata, prvenstveno nafte, a s druge strane, imamo najave u FBiH da će cijena električne energije rasti”, rekao je Gavran.

“Ne vjerujem da će stope inflacije biti niže, mislim da je jedino moguće da će biti više”, rekao je Gavran, istaknuvši da je teško reći što bi to uopće značilo za građane.