Na tržištu nekretnina u Srbiji sve je više novih stanova, ali je iz godine u godinu sve više i praznih stanova, pa je tako između posljednja dva popisa, broj privremeno praznih stanova porastao za 34.499 stambenih jedinica, piše magazin Biznis i financije.

Računa se da je svaki peti stan u Srbiji prazan. Tijekom popisa stanovništva 2022. evidentirano je 3,6 milijuna stanova, od kojih je više od pola milijuna prazno, a njih 23 posto u Vojvodini.

Ako se ne računaju napuštene zgrade, vikendice i poslovni prostori te ono što je naseljeno, a ima ih 2,6 milijuna, praznih je stanova točno 510.258.

Mnogobrojni razlozi
Brojni su razlozi za prazne stanove, od toga da su vlasnici u inozemstvu, da su kupljeni kao investicija i koriste se povremeno, dok su vlasnici prijavljeni na drugim adresama, do toga da služe za školovanje i studiranje.

U Republičkom zavodu za statistiku privremeno praznim stanovima smatraju se oni koji su završeni, a nisu useljeni, kao i oni koji se adaptiraju i dovršavaju ili su nekretnine s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

Čak i kada bi se te nekretnine pojavile na tržištu, veliko je pitanje kako bi to utjecalo na cijene i može li se očekivati njihov pad, pišu Biznis i financije.

“U slučaju da se na tržištu pojavi veći broj praznih stanova, najam bi bio jeftiniji jer bi veća ponuda stanova za najam vjerojatno dovela do korekcije cijena. Kada je u pitanju gradnja, iako se i ona oslanja na ponudu i potražnje, mislim da ponuda većeg broja stanova za najam ne bi bila bitno pogođena jer se te dvije stvari ne poklapaju, niti su cijene najma stanova pratile prodajne cijene kvadrata”, rekao je Dragan Rabati, izvršni direktor novosadske agencije za nekretnine Solis.

Samo u Vojvodini prazna su 118.804 stana. Tu prednjači Novi Sad sa 27.583 prazna stana, iako u ravničarskoj prijestolnici caruju dizalice, zgrade niču na sve strane, a svaki pristojni stan koji se pojavi u oglasima za najam prodaje se za nekoliko sati. Novosagrađeni stanovi vrlo brzo dobivaju nove vlasnike, a cijene u centru Novog Sada dosežu 3.500 eura po kvadratu, na periferiji su 1.400 eura, a najam se kreće od 300 do preko tisuću eura.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Nakon Novog Sada, Subotica ima najviše praznih stanova u Vojvodini. Podatak da u ovom gradu ima 9.073 nenaseljena stana – gdje se najam može naći za 200 eura mjesečno, a četvorni metar stana prodaje se od 1.300 eura naviše – iznenadio je mnoge.

“Činjenica da je devet tisuća stanova prazno, ako je podatak točan, za mene znači da je dobar dio Subotičana otišao raditi u inozemstvo, a još ima nekretnina u kojima nitko ne živi, niti se iznajmljuju. Sigurno da je veća ponuda takvih praznih stanova utjecala na smanjenje cijena najma, za sada to nije slučaj, mnogi kupci ulagali su u stanove, računajući na turizam, ali to je zahtijevalo dosta vremena. stanove iznajmljivali ili prodavali”, rekao je Dejan Graovac iz agencije Sold.

Slični problemi s praznim stanovima muče brojne europske zemlje, od Portugala do Grčke sve je teže unajmiti i kupiti stan, a situacija se pogoršala nakon razdoblja korone i rata u Ukrajini.

Slično i u Europi
Za stanove na zapadu starog kontinenta zanimaju se kupci iz istočne Europe. Poljaci, Litvanci i Estonci ubrzano traže i kupuju manje nekretnine u Španjolskoj, navodeći da su motivirani iskustvom Ukrajinaca koji su se, bježeći od rata, morali brzo pakirati ne znajući kamo idu.

Prema podacima Eurostata, prosječna cijena najma stana u EU krajem 2023. bila je 25 posto viša nego početkom 2010., dok je prosječna kupoprodajna cijena porasla za 50 posto u odnosu na 2010., navodi se u Deklaraciji o pristupačnim cijenama i dostojnom i održivom stanovanju za sve, potpisanoj u ožujku u Belgiji.

Prema tom dokumentu, plaćanje stambenih troškova, koji uključuju rate stanarine ili kredita sa svim tekućim računima, predstavlja značajan financijski teret za tri četvrtine svih europskih kućanstava.