Regionalno istraživanje o otvorenosti institucija Zapadnog Balkana pokazuje da ne postoji adekvatan nadzor nad povjerljivošću podataka u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Organizacija Transparentnost Srbija, zajedno s partnerskim organizacijama iz regije, drugu godinu zaredom sprovodi istraživanje o otvorenosti institucija na Zapadnom Balkanu, koje uključuje prikupljanje statističkih informacija o broju podataka koji su označeni kao tajna. Razlog leži u činjenici da se tajnost često koristi kao argument za prikrivanje informacija od javnog značaja.

Najgore stanje je u Srbiji. Obrazloženje Ministarstva je da se u praksi pojavio problem primjene odredbi o nadzoru iz Zakona o tajnosti podataka koje su sustavne naravi i zahtijevaju izmjenu zakona. To i ne bi bio toliki problem da isti odgovor iz Ministarstva nije stigao u rujnu 2020., kao i u prosincu 2017., što znači da Ministarstvo više od pet godina nije poduzelo mjere za otklanjanje uočenih problema u praksi.

To je alarmantna brojka, kada se usporedi podatak o broju podataka koji su u Srbiji označeni kao tajni u 2022. godini. Na temelju uzorka od 73 tijela javne vlasti, koji uključuje sva ministarstva, dvije vlade, dvije skupštine i uzorak od 44 upravna tijela, dolazimo do brojke od preko milijun i četiristo tisuća podataka koji imaju oznaku tajnosti

Ni u zemljama regije situacija nije puno bolja. U Crnoj Gori, Uprava za zaštitu tajnih podataka nadležna je za nadzor povjerljivosti podataka. U odgovoru Uprave stoji da su tijekom 2022. proveli 12 redovnih i 7 izvanrednih nadzora.

U Sjevernoj Makedoniji povjerljivost podataka nadzire Uprava za sigurnost klasificiranih podataka. U izvješću o radu Ravnateljstva za 2022. godinu navodi se da ova institucija u 2022. godini nije provodila redovite inspekcijske nadzore zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta.