Koalicijski sporazum između vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), ponovno otvara temu o nadležnosti i financiranju Vojvodine, gotovo 14 godina nakon usvajanja Ustava Srbije, koji predviđa donošenje zakona o toj pokrajini.

“Uskoro će se pristupiti izradi izmjena i dopuna Zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine s ciljem povećanja broja izvornih nadležnosti i pristupit će se donošenju Zakona o financiranju nadležnosti“, stoji u koalicijskom sporazumu SNS-a i SVM-a.

Naprednjaci, predvođeni Aleksandrom Vučićem, i SVM, stranka koja zastupa mađarsku zajednicu u Srbiji, a koja je i sestrinska stranka mađarskog Fidesa, na čijem čelu je premijer Viktor Orban, tradicionalni su partneri od kada je SNS došao na vlast u Srbiji 2012. godine, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

U koalicijskom dokumentu navodi se da rješavanje pitanja o nadležnosti i financiranju Vojvodine dolazi u procesu ustavne revizije uz donošenje ustavnih zakona.

Donošenje tzv. Vojvođanskog zakona pretvorilo se u međuvremenu u raspravu između “autonomaša”, koji zagovaraju više autonomije za Vojvodinu, i desnih političkih snaga u zemlji, koje takve želje vide kao separatističke.

Pokazatelj demokracije u Srbiji

Duško Radosavljević, politolog iz Novog Sada, smatra da samo o političkoj volji ovisi hoće li biti stavljena točka na dugogodišnje čekanje na primjenu Ustava. “Ako se to ostvari, može se govoriti o emancipaciji vojvođanskog dijela SNS-a, jer koja god struktura dođe na vlast u Vojvodini brzo shvati da su nadležnosti vrlo ograničene i da zakonodavac lako može ignorirati potrebe građana u Vojvodini.

Ovo bi možda moglo dovesti do jačanja položaja predsjednika Pokrajinske vlade ili položaja tajnika za obrazovanje u Vojvodini“, kaže Radosavljević.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Branislav Bogaroški, predsjednik pokrajinske zastupničke grupe Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja spada u blok autonomaških stranaka, kaže da su skeptični prema predloženim rješenjima.

Bogaroški objašnjava da ne vidi kako bi SNS i SVM mogli riješiti sporna pitanja, kada je sam Aleksadar Vučić, predsjednik SNS, prilikom formiranja nove srpske vlade najavio da će joj mandat trajati samo do 2022., kada će biti raspisani izbori.

“Neispunjavanje ustavnih obveza pravi je pokazatelj demokracije u Srbiji. Očito je da do sada nije bilo političke volje za ovakve zakone. Ja sam skeptičan, posebno zato što ova vlada neće trajati duže od 2022. A ako nije bilo volje do sada, sumnjam da će se to dogoditi u sljedećem razdoblju”, rekao je Bogaroški.

Srpska radikalna stranka (SRS), predvođena haškim optuženikom Vojislavom Šešeljem, smatra da ima važnijih tema od nadležnosti i financiranja Vojvodine. Đurađ Jakšić, zastupnik SRS-a u vojvođanskoj Skupštini, kaže da dok veliki broj općina nema komunalnu infrastrukturu i traje epidemija Covida-19, teme nadležnosti i financiranja pokrajine nisu prioritet.

“SRS se od početka zalaže za unitarnu državu, pa je tako i u ovom slučaju”, kaže Jakšić, ocjenjujući da je Vojvodina “crna ekološka rupa u Srbiji”.

“A tek 40 posto kućanstava u Vojvodini ima pristup kanalizacijskoj mreži, dakle imamo životne probleme. Tako da imamo daleko pametnijeg posla od zakona o financiranju Vojvodine“, rekao je Jakšić.

Srušen zakon o nadležnostima

Glavni spor u vezi s financijama u Vojvodini predstavlja pitanje proračuna te pokrajine. Naime, od donošenja Ustava 2006. vlade na različite načine tumače najviši pravni dokument Srbije, navodi RSE.

Ustav kaže da “proračun Autonomne pokrajine Vojvodine iznosi najmanje 7 posto u odnosu na proračun Republike Srbije, s tim što se tri sedmine od proračuna Autonomne pokrajine Vojvodine koristi za financiranje kapitalnih rashoda“. Ustav nije precizirao šta je osnovica za izračunavanje davanja Vojvodini, zbog čega novac postaje kamen spoticanja.

Financijska situacija dodatno se zakomplicirala izmjenama Zakona o proračunskom sustavu 2012. godine, kada je promijenjena osnovica za obračun davanja pokrajini na temelju poreznih prihoda, što je dovelo do smanjenja prihoda.

Tadašnja Pokrajinska vlada zatražila je od Ustavnog suda Srbije da ocijeni ustavnost te izmjene. Ustavni sud je 2013. godine održao pripremnu sjednicu o toj inicijativi, ali u bazi tog suda nema podataka o ishodu slučaja.

Za razliku od zakona o financiranju, pravni akt o nadležnosti Vojvodine donesen je tri godine nakon stupanja na snagu novog Ustava Srbije.

No dvadeset i dvije odredbe tog zakona ocijenjene su kao neustavne samo tri godine nakon stupanja na snagu. Nakon odluke Ustavnog suda najavljeno je donošenje novog zakona, ali do toga još nije došlo.