Inflatorna očekivanja predstavnika financijskog sektora za godinu dana unaprijed smanjena su sa 3,9 posto u svibnju na 3,7 posto u lipnju prema rezultatima lipanjskog istraživanja agencije Ninamedia, dok su prema rezultatima srpanjskog istraživanja agencije Bloomberg inflatorna očekivanja iznosila 3,5 posto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS) u redovnom mjesečnom izvješću.

Pesimizam u srednjem roku
Inflatorna očekivanja gospodarstvenika u lipnju su ostala na svibanjskih pet posto, dok stanovništvo i dalje očekuje rast cijena od 10 posto u kratkom roku, pokazali su rezultati ankete koje prenosi portal Biznis.rs.

Odgovori sudionika ankete iz financijskog sektora pokazuju da se njihova inflatorna očekivanja približavaju središnjoj vrijednosti cilja NBS-a od 3,5 posto, dok je kompozitna mjera njihovih očekivanja u lipnju 3,3 posto, što je niže od cilja i najniže razini od rujna 2022. istaknuo je NBS u analizi. Njihova očekivanja za dvije i tri godine u lipnju su iznosila tri posto i na razini su središnje vrijednosti cilja NBS-a.

Gospodarstvenici, pak, kratkoročno nisu ni ublažili ni pooštrili očekivanja od svibanjskog istraživanja. U lipnju su, naime, ostali pri procjeni inflacije od pet posto za sljedeću godinu, ali su zato pesimističniji kada je riječ o srednjem roku, pa očekuju inflaciju od pet posto u lipnju 2026. i 4,5 posto u lipnju 2027.. godine.

“Taj rast očekivanja dijelom se može objasniti većim postotkom gospodarstvenika u lipanjskoj anketi koji su odgovorili da ne znaju kolika će biti inflacija u srednjem roku. Također, analiza kretanja cijena inputa i outputa u kratkom roku od iduća tri mjeseca pokazuje poboljšanje, s obzirom na to da je smanjen udio onih koji očekuju nastavak troškovnih pritisaka u ovom razdoblju, dok ih je dvije trećine vjerujem da se cijene neće mijenjati”, istaknula je. NBS.

U redovitoj anketi središnje banke prevladava mišljenje gospodarstvenika da su uvjeti poslovanja u posljednja tri mjeseca ostali nepromijenjeni – s čime se slaže 83 posto gospodarstvenika, dok njih 55 posto smatra da promjena neće biti ni u narednom razdoblju od dvanaest mjeseci.

Udio gospodarstvenika koji u sljedeća tri mjeseca očekuju povećanje vlastite proizvodnje ili prometa niži je u odnosu na prethodno istraživanje i iznosi 40 posto (52 posto u svibnju), dok je dvanaest mjeseci unaprijed taj udio znatno veći. razini – 67 posto, napominje NBS.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve manje pesimista
Anketirani građani u lipnju zadržali su inflatorna očekivanja od 10 posto u kratkom i srednjem roku, a takvog su mišljenja bili iu svibnju. Nešto su ipak optimističniji kada je riječ o mogućem “znatnijem” poskupljenju. Naime, sve je manje pesimista.

“Smanjio se udio ispitanika koji očekuju značajnije poskupljenje – sa 26 posto u siječnju na 17 posto u lipnju, dok je udio onih koji očekuju umjeren ili blagi rast cijena porastao sa 51 posto u siječnju na 68 posto. lipnja”, navodi NBS u analizi.