Srbija će, po nedavnim najavama, povećanjem subvencija za kvalitetna priplodna grla, pokušati ovaj sektor podići na noge.
Stočarstvo se smanjuje u svijetu i ukidaju se farme. Pogotovo u Europskoj uniji čija je zelena agenda označila proizvodnju mesa, mlijeka i jaja kao velike zagađivače, rekao je Miljan Ždrale, direktor agrobiznis sektora Europske banke za obnovu i razvoj za središnju i jugoistočnu Evropu, povodom “Svjetskog dana bez mesa”.
Naveo je da je ukupna proizvodnja mesa u svijetu vrijedna 900 milijardi dolara, a zamjenskih proizvoda za meso 6 milijardi dolara.
Stočarstvo se smanjuje u svijetu i ukidaju se farme. Pogotovo u Europskoj uniji čija je zelena agenda označila proizvodnju mesa, mlijeka i jaja kao velike zagađivače, rekao je Miljan Ždrale, direktor agrobiznis sektora Europske banke za obnovu i razvoj za središnju i jugoistočnu Evropu, povodom “Svjetskog dana bez mesa”.
Naveo je da je ukupna proizvodnja mesa u svijetu vrijedna 900 milijardi dolara, a zamjenskih proizvoda za meso 6 milijardi dolara.
Poboljšanje standarda
Ipak, hrana na bazi biljnih proteina ima godišnji rast od 10 do 20 posto. “Iako je Srbija u procesu pridruživanja, to nije put koji trebamo slijediti. Zamjenski proizvodi za meso na bazi biljnih proteina su velika niša za našu poljoprivredu, ali stočarstvo ne smije to trpjeti, izjavio je Ždrale za RTS.
Napomenuo je kako će se u proizvodnji mesa morati više raditi i to na poboljšanju standarda zaštite okoliša, odnosu prema životinjama, uvjetima odgoja i odlaganju otpada. “Soja je najvažnija sirovina za zamjenske proizvode za meso i mlijeko. Domaća kompanija Sojaprotein postala je vlasništvo američkog giganta upravo zbog činjenice da je Srbija zemlja u kojoj nije dozvoljena proizvodnja GMO soje, kazao je Ždrale.
On smatra da je ta firma Mercedes srpskog prehrambenog sektora, jer može proizvesti koncentrate i izolate proteina koji se koriste u ishrani ljudi i životinja, ali prije svega u farmako i kozmetičkoj industriji u kojima GMO nije dozvoljen. Kada je riječ o svinjogojstvu stručnjaci predviđaju pad europske proizvodnje ovog mesa do 2025. Recimo, u 2021. ukupan broj svinja u EU iznosio je 141,55 milijuna grla prema Eurostatu, što je bilo za 2,9 posto manje nego u 2020, i najmanji je broj grla u posljednjih 10 godina.
Srbija će, po nedavnim najavama, povećanjem subvencija za kvalitetna priplodna grla, pokušati ovaj sektor podići na noge. Nenad Budimović, tajnik Udruženja za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije (PKS), naglasio je da Europa godinama radi na smanjenju broja grla, prvenstveno u govedarstvu ali i u svinjogojstvu. Dostigli su u intenzivnoj proizvodnji najvišu razinu, pa su počeli razmišljati o ekologiji.
“Srbija ne treba čekati da se neko prestane baviti proizvodnjom. Poenta je da što prije osiguramo kapacitete za dovoljnu proizvodnju životinjskih proizvoda, kazao je Budimović. On smatra kako u Srbiji treba razmišljati o tome da je stajnjak s farmi nužan za ratarske kulture jer se kvalieta zemlje narušava, a ne može se sve nadoknaditi kemijom.
Svinjsko meso
Ni u Europi, dodao je, više nema jeftinog svinjskog mesa. Kina je kupila ogromne količine svinjetine u proteklih godinu dana. Prase do 30 kilograma u EU, sredinom prošle godine, koštalo je oko 60 eura, a sada je od 100 do 110 eura. “Za preradu nama i dalje nedostaje svinjskog mesa. Ali moramo iskoristiti najave države da će povećanjem subvencija podići sektor stočarstva. Ovo je odličan signal” naveo je Budimović.
Srbija trenutno ima 80.000 umatičenih krmača, a ukoliko bi se broj grla podigao na 150.000 država bi dobila 1,5 milijuna prasadi za tov koja će koristiti domaću hranu i koje će uzgajati domaći farmeri.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu