Članice Energetske zajednice (EZ) proteklih godina preuzimale su ključne pravne stečevine EU u energetici, ali je Unija u posljednje dvije godine intenzivirala politiku dekarbonizacije, a ugovorne strane EZ nisu uhvatile korak, ocijenio je Janez Kopač, direktor Tajništva EZ, koji je upozorio na moguće uvođenje pristojbi na ugljikov dioksid članicama te zajednice.

“Jaz između dvije strane sada je gotovo nepremostiv”, tvrdi Kopač u autorskom tekstu “Poziv Zapadnom Balkanu da se probudi” koji je objavio portal balkangreenenergynews.com.

EZ je osnovana prije 15 godina kao mehanizam za integraciju energetskih tržišta zemalja koje nisu članice EU u jedinstveno europsko tržište energije.

Članice su EU i Albanija, BiH, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, a status posmatrača imaju Armenija, Norveška i Turska.

Narušavanje tržišta

Analiza EZ pokazala je da ugljen dobiva značajne subvencije koje narušavaju tržište, obrasce potrošnje i dugoročnu održivost energetskih sustava na Zapadnom Balkanu koji svi, osim albanskog, u velikoj mjeri ovise o ugljenu.

Izravne subvencije dosegnule su više od 500 milijuna eura od 2015. do 2017., i što je još gore, po jedinici instalirane snage znatno su veće nego za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Neizravne subvencije također igraju veliku ulogu.

“Dvije vrste subvencija koje su analizirane, poslovanje s niskom ili negativnom stopom profitabilnosti i izostanak plaćanja emisija ugljikovog dioksida, uz pretpostavku cijene od 20 eura po toni ugljikovog dioksida, dosegnule su gotovo milijardu eura godišnje u pet zemalja članica”, naveo je Kopač.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema njegovim riječima, s obzirom na visoku razinu subvencioniranja, proizvođači električne energije iz članica EZ na europskom tržištu imaju komparativnu prednost i zato EU razmatra neku vrstu pristojbi na emisije CO2 kako bi se otklonila ta nejednakost.

“Ako bi se takva mjera uvela, mogla bi zaustaviti sve napore prema integraciji tržišta električne energije i vratiti na početak proces koji vodi EZ”, ocijenio je direktor Tajništva EZ.

Odgoda zatvaranja elektrana

On je dodao i da se kao razlog za nastavak proizvodnje u zastarjelim elektranama često navodi sigurnost opskrbe.

Studija Tajništva pokazala je i da adekvatnost sustava neće biti ugrožena ako su tržišta električne energije u potpunosti integrirana i postupno se uvode prijelazne pristojbe za emisije CO2.

“Postupno uvođenje prijelazne pristojbe na ugljikov dioksid odgodilo bi ekonomski opravdano zatvaranje nekih elektrana na ugljen, i to dok članice EZ ne uđu u EU, kada će plaćati punu cijenu emisija”, objašnjava Kopač. Dosad je samo Crna Gora uspostavila cijenu za emisije ugljikovog dioksida – 24 eura po toni.

Kopač je ocIjenio i da kriza izazvana Covidom-19, koja je smanjila cijene emisija ugljikovog dioksida na tržištu EU, pruža priliku za uvođenje sličnih shema u zemljama EZ.

Prema njegovim riječima, novi prihodi mogli bi se iskoristit za energetsku učinkovotost ili druge zelene mjere a, važno je i postupno ukidanje izravnih I neizravnih subvencija.

Početkom ove godine Tajništvo EZ pokrenulo je proceduru protiv Srbije zbog nepotpune primjene Direktive o velikim ložištima, koja se odnosi na poštovanje određenih granica za emisije štetnih plinova, koja je stupila na snagu 2018.

Od 16 postojećih postrojenja s velikim ložištima u Srbiji devet ne ispunjava odredbe direktive.
Tajništvo je odobrilo srpski Nacionalni plan za smanjenje emisija 2016. godine i više je puta pozivalo srpske vlasti da se taj plan usvoji, što se nije dogodilo.