Ministrica rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović ocijenila je da ta zemlja mora obraniti energetsku stabilnost, čak i po cijenu promjene vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

“Energetsku stabilnost moramo obraniti po svaku cijenu, pa čak i po cijenu da dođe do promjene vlasništva u NIS-u. Nikome ništa nećemo otimati, ali moramo voditi računa o sebi”, rekla je Mihajlović u intervjuu agenciji Beta, odgovarajući na pitanje ima li država novca da kupi NIS, ako bude morala zbog sankcija Europe prema kompanijama u većinskom ruskom vlasništvu.

Sve će trajati i puno košta
Dodala je da danas postoji jako dobra suradnja s NIS-om i da “zna koliko se trude u ovo vrijeme koje nije lako osigurati dovoljno goriva i drugih derivata za sve, ali da smo svjedoci i da Europa sve više sankcionira kompanije iz Rusije i to je realnost o kojoj svi moramo voditi računa”.

Srbija, kako je rekla, danas ima dovoljno svih vrsta energenata, nijednog trenutka nije bilo nikakvih nestašica, a da to nimalo nije lako osigurati, “ali da se uspijeva”.

Imamo dovoljno rezervi, ali ljudi moraju znati da će ovo trajati i da sve jako puno košta i građani toga trebaju biti svjesni, kao što moraju biti svjesni i da mnogo toga neće biti isto, upozorila je ministrica. NIS je, kako je ocijenila, jedna od značajnih karika energetskog lanca Srbije i “taj energetski lanac moramo sačuvati i zato nijedna karika ne smije biti slaba”.

Na pitanje tko će voditi razgovore o dugogodišnjem ugovoru za opskrbu plinom iz Rusije, Mihajlović je rekla da je dogovor Srbije i Rusije koji su postigla dvojica predsjednika Aleksandar Vučić i Vladimir Putin da Srbija i dalje dobiva određene količine plina po cijeni od 270 USD za 1000 kubnih metara, kada je cijena na tržištu bila nekoliko tisuća dolara, umnogome pomogao učvršćivanju energetske sigurnosti.

Trenutačno se pregovori vode između kompanija koje potpisuju ugovor o opskrbi plinom, a to su Srbijagas i ruski Gazprom. Ono što trebamo znati je da je Srbija danas u potpunosti ovisna o plinu koji nam dolazi iz Rusije, bilo kroz Balkanski tok ili plinovodom koji ide kroz Ukrajinu preko Mađarske do nas. Jednostavno, danas nema drugog izvora odakle Srbija može dobitii plin, osim iz Rusije”, rekla je Mihajlović.

Skladišta i interkonekcija
Ona je rekla da će se država truditi da se plinom brže napuni skladište Banatski Dvor, ali da se razmišlja i o slobodnim kapacitetima skladišta u Bugarskoj, Mađarskoj, kao i o slobodnim kapacitetima Bulgartransgasa, te Turskog toka, kojim se “svakako mogu dobiti još neke količine plina”.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ali, naše povezivanje, odnosno diverzifikacija dobavljača je od presudnog značaja za sigurnost. Velika je šteta što to nismo uradili mnogo godina ranije. Jedan od najvažnijih projekata danas jest završetak plinske interkonekcije Niš – Dimitrovgrad koji će Srbiju učiniti manje ovisnom o plinu iz Rusije”, rekla je Mihajlović.

Odgovarajući na pitanje hoće li Srbija od Gazproma tražiti dodatne količine plina zbog povećanih potreba, Mihajlović je istaknula da je u Srbiji prošle godine povećana potrošnja plina, što je rezultat intenzivne plinifikacije i priključenja velikog broja novih korisnika i rasta ekonomije.