U izjavi za medije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je da Srbija ne uvozi više niti jedan megavat struje “uz pomoć norveških prijatelja”. Ubrzo zatim je dnevni list Nova i otkrio o kojim se prijateljima radi, te je 11. listopada izvijestio javnost o postojanju tajnog ugovora između Vlade Republike Srbije i norveške tvrtke Rystad Energy o konzultantskim uslugama, preliminarne vrijednosti 1,55 milijuna američkih dolara, koji je podijeljen u pet modula i čija je svrha dugoročno rješenje energetskog gordijevog čvora s kojim se Srbija trenutačno suočava.

Državna tajna

Norveški Rystan Energy je za vrlo kratko vrijeme načinio analizu postojećeg stanja u EPS-u, te zaključio:

“Ovo nije izolirani problem, već simptom izazova u sektoru koji nije dobio odgovarajuću pažnju i ulaganja i kojim se nije pravilno upravljalo. Pad proizvodnje električne energije u kombinaciji s rastom potrošnje preokrenuo je zemlju iz neto izvoznika u neto uvoznika električne energije. Negativan učinak ove promjene pojačan je europskom energetskom krizom i odgovarajućim ekstremnim cijenama električne energije, iscrpljujući gotovinu iz poduzeća i stvarajući neposrednu krizu za poduzeće i državu. Time je Srbija postala jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi, koja se našla u situaciji koja se neće riješiti sama od sebe u kratkom roku”, navodi se u dokumentu, a prenosi Nova.rs.

Poslije ovoga uslijedila je i preporuka za kupnju opreme i usluga, ukupno 51 stavka, od kojih su najhitnije već obavljene, putem direktne nabave, također označene kao “državna tajna”, u vrijednosti od 50 milijuna eura. Pored toga, Rystad Energy predlaže i ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije, te moguću privatizaciju dijelova EPS-a ili moguće uvođenje koncesije za novog proizvođača električne energije u Srbiji. Na popisu nema kratkoročnog rješenja za otkopavanje jalovine ni novih ležišta ugljena.

A Kolubara nikad slabija

Na konferenciji u organizaciji AmCham Serbia, David Žarković, direktor sektora za trgovinu na slobodnom tržištu JP Elektroprivreda Srbije, izjavio je da u slučaju potpune nestašice ogrjevnih drva i plina za daljinsko grijanje, potrošnja bi mogla narasti za dodatnih 900 MW tijekom vršne potrošnje, koja bi mogla doći samo iz uvoza, u slučaju potpune obustave isporuka plina, te potpune nestašice drva i peleta. Trenutačno, sve termoelektrane na plin i hidroelektrane u Srbiji rade punim kapacitetom, pa se nameće pitanje, koliko će električne energije biti tijekom najveće potrošnje u razdoblju od siječnja do ožujka, kada temperature, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, budu oko 0°C i manje, kada akumulacije za hidroelektrane budu prazne, i koliko će se moći uvesti i po kojoj cijeni.

Proizvodnja ugljena u RB Kolubara na povijesnom je minimumu, te se čini da se sve pokušava riješiti ad-hoc mjerama poput proizvodnje struje iz toplana, odgađajući restrikcije što je duže moguće, ali po cijenu odgađanja početka daljinskog grijanja. Što opet dovodi do kvake 22, jer je trenutačno u Srbiji najjeftinije grijanje na struju.