Kako javlja Tanjug, poslije značajnog usporavanja u 2022. godini, program ekonomskih reformi (ERP) Srbije predviđa da će ekonomski rast postepeno ubrzavati u periodu od 2023. do 2025. godine, navela je Europske komisije u izvještaju o ERP.

U dokumentu koji je Europska komisija objavila u srijedu stoji da je pod utjecajem ekonomskih posljedica rata u Ukrajini, posebno na inflaciju kroz cijene energije i hrane, realni BDP usporio na 2,3% u 2022. godini, s privatnom potrošnjom i akumulacijom zaliha kao glavnim pokretačima rasta.

Program predviđa da će se ekonomski rast i dalje kretati umjerenom brzinom od 2,5% u 2023. godini i postepeno ubrzati na 3,5% u 2024. godini i 4% u 2025. godini, čime će se uveliko vratiti na stope rasta prije pandemije, navela je EK.

Fiskalna strategija
Potrošačka inflacija nastavila je rasti postupno tijekom 2022. godine, ali i dalje, dostigavši 16,2% u ožujku, no očekuje se da će do kraja prve polovine 2023. ipak uslijediti pad i da će se vratiti u ciljani raspon (3%) prema kraju 2024. godine.

Visoki troškovi uvoza energije i prekidi u proizvodnji u domaćoj elektroprivredi, izazvali su oštar rast deficita na tekućem računu u 2022. godini i program predviđa da će ostati iznad 6% BDP-a u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

U kontekstu nastavka visoke neizvjesnosti, izgledi za rast su, kao i na drugim mjestima, podložni nizu rizika u vezi s ratom u Ukrajini i povezanim geopolitičkim tenzijama, kao što su daljnje fluktuacije cijena energije i globalna ograničenja trgovine, ali i prekidi u lancima opskrbe, uporna visoka inflacija i daljnje pooštravanje financijskih uvjeta.

Fiskalna strategija predviđa postupno poboljšanje proračunske bilance i daljnje smanjenje duga u srednjem roku.

U 2022. godini, proračunski deficit opće države smanjen je za jedan postotni bod na 3,1% BDP-a, s obzirom na visoku fiskalnu podršku državnim energetskim poduzećima i niz ad hoc mjera troškova, koje su uglavnom nadoknadili učinci poboljšanja bilance uslijed visoke inflacije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Proračun za 2023. godinu ima za cilj umjereno daljnje smanjenje deficita uz pomoć nižih mjera energetske podrške. Predviđa se i daljnja postupna fiskalna konsolidacija zasnovana na rashodima kako bi se proračun uskladio s novim pravilom o deficitu.

Što ometa konkurentnost?
Prema EK, uloga države u gospodarstvu i dalje je široko rasprostranjena i postoji potreba da se poboljša transparentnost, procjena i određivanje prioriteta javnih investicija. Ukazuje se da neformalna ekonomija ostaje značajna prepreka razvoju snažnog poslovnog sektora i konsolidaciji funkcionalne tržišne ekonomije. Konačno, Srbija ostaje u velikoj mjeri ovisna o ugljenu, a dugoročna strategija koja kombinira energetske i klimatske ciljeve treba bi se usvojiti tijekom 2023. godine.

Konkurentnost Srbije i dalje ometa zagađujući i neučinkovit energetski sektor, koji nije adekvatno reguliran pa neučinkovita upotreba energije ostaje velika briga. Još su potrebne i velike investicije u modernizaciju energetske infrastrukture u zemlji i smanjenje ugljičnih emisija, navela je Europska komisija u svom izvještaju, navodi Tanjug.