BiH bilježi snažan pad izvoza u drvnoj industriji. Laicima se ovaj podatak može činiti neobičnim, ali upućenima je stvar jasna: prijašnje odluke vratile su nam se kao bumerang.

A prema najavama čelnih ljudi drvne industrije i šumarstva iz različitih područja, ne nazire se bolje vrijeme u industriji koja samo u Federaciji BiH broji oko 15.000 ljudi.

Okosnica izvoza
Uz metalnu i elektroindustriju, drvna industrija je okosnica izvoza BiH, a ove dvije grane zajedno čine oko 50 posto ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz ožujka – vrijednost izvoza drvne industrije BiH u prošloj godini iznosila je 1.592.465.387 KM, što je za 12,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 522.761.631 KM, što je za 11 posto manje u odnosu na 2022. godinu.

Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Gospodarskoj komori Federacije BiH Vildan Hajić pojašnjava da je bilo naznaka da bi ova kriza mogla nastupiti u drvnoj industriji, ali da nitko nije očekivao da će potrajati ovoliko dugo. Navodi da je trenutno stanje jako loše i da prerada proizvoda ne ide dobro.

“Naplata ide jako sporo, kupci iz inozemstva traže dodatne rokove kako bi ljudi imali valutu od 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom razdoblju imali smo avansno plaćanje”, pojasnio je. “Dogodila se inflacija u kojoj je piljena građa nenormalno poskupjela. Recimo, normalna cijena je 200 eura, pa je odjednom bila 400 eura. To nikad nije bilo tako. Istina, to je dovelo do povećanja plaća, ali onda zadnje godine dogodilo se bumerang”, pojašnjava Hajić.

Sada se pojavio ozbiljan problem u drvnoj industriji s naglaskom na šumarstvo. Potražnja nije kao prije i roba ne ide dobro. “Recimo, jedan od naših najvećih kupaca je Natron-Hayat. Oni sad reducirano preuzimaju robu – jedan tjedan voze, drugi ne”, kaže Hajić.

Prethodnih godina je bio veliki pritisak kada je u pitanju ogrjev i sama nabava, a danas firme imaju tisuće kubika tog drveta koje nitko ne želi u BiH, što je također jedan od apsurda, kaže Hajić. “Ne vidimo kraj ovom tunelu. Nema dobrih najava, iako ne trebamo biti obeshrabreni, ali sve ide u smjeru još težeg puta”, kazao je Hajić za Klix.ba.

Mirsad Hubanić, tajnik Udruženja šumarstva, drvoprerade i grafičke djelatnosti pri Gospodarskoj komori FBiH, ističe da je BiH lider u jugoistočnoj Europi u proizvodnji i plasmanu namještaja. Prošle godine ova industrija je imala više od 600 milijuna KM izvoza.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hubanić podsjeća na odluku Vijeća ministara BiH od prije dvije godine, kada je zabranjen izvoz određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta (s ciljem osiguranja potrebnih količina i otklanjanja opasnosti od ozbiljnih ili nepopravljivih šteta). Upravo je to poremetilo međunarodnu trgovinu te su neki ugovori raskinuti.

“U tim poslovnim aranžmanima puno je teže obnoviti stare ugovore nego pripremiti nove jer je kupac na međunarodnoj sceni izgubio povjerenje u naše tvrtke, ne shvaćajući stav naše Vlade da treba zaštititi energente”, rekao je uz napomenu da to nije dovelo ni do kakvih učinaka.

No, za razliku od Hajića, on vidi svjetlo na kraju tunela. Bh. tvrtke su vrlo prilagodljive, marljive i ne odustaju. Napominje i kako globalne prilike utječu i na naše tržište. Očekuje stabilizaciju tržišta, ne samo na europskoj, nego i na svjetskoj sceni.

Njemačko tržište
Lejla Ćatić iz Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira kazala je za Klix.ba da ova kriza traje od sredine prošle godine. “Došlo je do pada proizvodnje u šumarstvu i industriji drva i papira, kao iu plasmanu robe.

To se dogodilo zbog poremećaja na njemačkom tržištu, kamo smo najviše orijentirani, ali i zbog ratova na Bliskom istoku i Ukrajini”, objasnila je. Prema podacima iz travnja, došlo je do smanjenja broja radnika u djelatnostima šumarstva, eksploatacije šuma, proizvodnje namještaja… Međutim, suprotna situacija dogodila se u sektoru proizvodnje papira i celuloze.

“Što se tiče plaća, tu je bilo nekih korekcija. Ima određenih poremećaja da, na primjer, kasne, ali nisu velike, pokušavaju se izmiriti sve te obveze”, zaključuje Ćatić.