Broj stanova planiranih za izgradnju u lipnju ove godine manji je za 57 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

U odnosu na kraj prošle godine, broj stanova planiranih za izgradnju manji je za 54 posto.

Stambeni deficit
Tako se u ovim podacima navodi da je broj izdanih građevinskih dozvola u lipnju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine manji za 26,6 posto, au odnosu na kraj prošle godine za 29,3 posto.

Izdane su ukupno 293 građevinske dozvole, od čega 219 za novogradnju i 74 za niskogradnju. Ističe se da je u visokogradnji predviđena izgradnja 423 stana, i to 19 jednosobnih, 119 dvosobnih, 123 trosobna, 100 četverosobnih i 71 peterosobni stan.

Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, izjavila je za “Nezavisne nolvine” da je glavni razlog smanjene stanogradnje u BiH zasićenost tržišta.

“Postoji još jedan razlog, a to su visoke cijene. Domaće stanovništvo, ti mladi ljudi, teško si mogu priuštiti stanove po ovim cijenama, odnosno rast njihovih plaća ne prati rast cijena nekretnina, odnosno stanova. Barem je tako u Banja Luci. Ljudi iz inozemstva koji su prethodnih godina kupovali tada su povećali rast stanogradnje, pa je došlo do zasićenja tržišta”, objasnila je Gatarić Vasilić.

Na pitanje može li niža cijena stanova biti posljedica slabije potražnje, odgovara da je to vrlo teško prognozirati.

“Cijene trenutno stagniraju, ali hoće li rasti ili padati jako je teško prognozirati. Sve ovisi o interesu kupaca, ako je velika potražnja, cijene će biti veće, ako se potražnja smanji, onda je normalno da cijene stagniraju ili eventualno padaju. Investitori osjete kolika je potražnja i interes, zato se manje gradi”, naglasila je Gatarić Vasilić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, istaknuo je da pri analizi ovih statističkih podataka treba voditi računa o dvije stvari.

“Prvi se odnosi na činjenicu da je porast potražnje u prethodne dvije godine doveo do većeg broja izdanih građevinskih dozvola, ali je zbog problema s radnom snagom probijen niz rokova, te da se objekti završavaju ove godine. također. Druga činjenica odnosi se na razdoblje visoke inflacije kada je štednja u bankama bila neisplativa zbog negativne realne kamatne stope, pa su bila forsirana ulaganja u nekretnine”, rekao je Mlinarević.

Pad potražnje
Prema njegovim riječima, s padom inflacije ovaj dio potražnje za nekretninama je opao. “Ono što je trenutno na sceni je sigurna gradnja, što podrazumijeva unaprijed prodane stanove. Iz tog razloga ne možemo očekivati pad cijena stanova, već njihovu stagnaciju”, objasnio je Mlinarević.