Crna Gora je u proteklih pet godina izvezla drvo za ogrjev u vrijednosti 32 milijuna eura, a većina je otišla u susjedne zemlje koje imaju zabranu ili ograničenja sječe kako bi zaštitili svoje šume, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.

Izvoz drvnog prirodnog bogatstva u značajnom je porastu. U 2015. godini izvezeno je ogrjevnog drva za 4,63 milijuna eura, dok je prošle godine izvoz porastao na 9,13 milijuna eura.

Bez ozbiljnije prerade

Ako se računa da prosječan kubični metar drva za ogrjev za izvoz stoji oko 45 eura, dolazi se do podatka da je samo prošle godine za taj izvoz posječeno oko 200.000 kubičnih metara drva. Godišnje je u Crnoj Gori dopuštena sječa ukupno oko 700.000 kubičnih metara drva za sve potrebe, u državnim i privatnim šumama.

Najviše crnogorskog ogrjevnog drva završava na Kosovu, gdje je prije pet godina ograničena sječa i zabranjen izvoz sirovog drva i drvne građe s niskom razinom prerade kako bi se zaštitile šume i potaknula proizvodnja gotovih proizvoda od drva.

Na kosovsko tržište prošle godine izvezeno je ogrjevnog drva za 6,6 milijuna eura kao i sirove drvne građe za 14 milijuna eura. Na Kosovo je 2018. izvezeno ogrjevnog drva za 2,9 milijuna eura, u 2017. za 3,1 milijun eura, u 2016. za 667.000 eura i u 2015. za 313.000 eura.

Prošle godine izvezeno je ogrjevnog drva i za Sjevernu Makedoniju u iznosu od 853.000 eura, u Italiji je prodano drvo za 807.000 eura, u Albaniji za 567.000 eura, u Srbiji za 195.000 eura, Hrvatskoj za 80.000 eura, te Sloveniji za 30.000 eura. U Kanadu je izvezeno ogrjevno drvo vrijedno 111.000 eura.

Ogrjevno drvo iz Crne Gore u proteklih pet godina završavalo je i na tržištima BiH, Francuske, Belgije, Španjolske, Grčke, Turske i Rusije. Za devet mjeseci ove godine izvezeno je ogrjevnog drva u vrijednosti 3,1 milijun eura, do čega najviše u Italiju – za 1,45 milijuna eura, zatim u Srbiju za 631.000 eura, u Albaniju za 458.000 eura, na Kosovo za 275.000 eura, a u Tursku za 181.000 eura.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Vlada Crne Gore početkom 2017. godine, nakon izrade studije, donijela je odluku da od ožujka te godine pa sve do svibnja 2019. zabrani izvoz drva za ogrjev i drvne sirovine. Cilj te odluke, kako je tada navedeno, bio je da, kao i susjedne države, Crna Gora zaštiti svoje šume, potakne proizvodnju gotovih proizvoda od drva i omogući pad cijena ogrjevnog drveta za svoje građane.

Dok je još trajala zabrana izvoza ogrjevnog drva i sirovina, iz Ministarstva poljoprivrede su se hvalili da je smanjena bespravna sječa i “pritisak na šume” kao i da je počeo rasti izvoz obrađenog drva. Međutim, zabrana je trajala samo pet mjeseci, jer je već u kolovozu poništena uz objašnjenje da je tržište stabilizirano iako nije pokrenuta nikakva ozbiljnija prerada drva.

Višak nekvalitetnog drva

No da se može i drukčije pokazuje primjer Bosne i Hercegovine čija je drvna industrija 2019. godine zabilježila izvoz vrijedan 1,33 milijarde KM (oko 680 milijuna eura), od čega je izvoz gotovog namještaja iznosio 260 milijuna eura, pišu Vijesti.

Albanija i Kosovo su 2016. godine uvele desetogodišnju zabranu izvoza i ograničenja sječa šume. Slične zabrane imaju i Sjeverna Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina.

Kada je crnogorska vlada 2017. godine, nakon samo pet mjeseci, ukinula zabranu izvoza ogrjevnog drva, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva rekli su da to rade jer postoji višak zaliha drva loše kvalitete, kao i da ne očekuju rast tog izvoza. Rekli su i da će uraditi sve da “ne bude konvoja kamiona s drvnim sortimentima prema graničnim prijelazima”.

Adem Fetić iz Ministarstva poljoprivrede, rekao je tada da u Crnoj Gori postoji pet tvornica koje imaju strojeve za sitno rezanje drva, zbog čega ne očekuje izvoz sječenog drva za ogrjev u velikim količinama.

“Ne znamo koliko će ljudi proizvesti. Ne mislim da to može biti više od nekoliko tisuća kubičnih metara ogrjevnog drva i tisuću i više TT stupova, što je beznačajno. Ključno je bilo što postoje prilične zalihe i to su zalihe drva loše kvalitete koje potječu iz privatnih i dijelom iz državnih šuma.

To nije bila reakcija niti na čiji poseban zahtjev. To je naš odaziv budući da imamo informacije kako postoji pojačana ponude zaliha tog drva”, rekao je tada Adem Fetić za TV Vijesti.

Izvoz ogrjevnog drveta 2016. godine, prije te zabrane, bio je vrijedan 4,83 milijuna eura, da bi 2017. godine, i uz pet mjeseci zabrane, porastao na 6,6 milijuna eura. Sada vrijedi 9,13 milijuna, eura, gotovo dvostruko više nego u godini prije zabrane.