Svojedobno je jedan od najvećih proizvođača kućanskih aparata u SFRJ, tvornica Sloboda-aparati iz Čačka, nuđen na prodaju kao pravna osoba po početnoj cijeni od 126,3 milijuna dinara, što je upola manje od procijenjene vrijednosti, piše portal politika.rs.

Tvornica je otišla u stečaj u travnju 2018. godine odlukom Trgovačkog suda u Čačku, na temelju koje će se, uz odluke odbora vjerovnika iz ožujka ove godine, krenuti u prodaju putem javnog nadmetanja, koje provodi Agencija za licenciranje stečajnih upravitelja.

Nekretnine, oprema i zalihe
Javno nadmetanje zakazano je za 25. svibnja ove godine u podne, u Centru za stečaj ALSU. Na prodaju će tada biti ponuđeno ukupno 15 “aparatnih” objekata, tvorničkih hala i drugih poslovnih zgrada koji su ili u mješovitom vlasništvu stečajnog dužnika, ili u pravu države ili u izvanknjižnom vlasništvu. Zatim, oprema i zalihe na lokaciji u Ljubiću, vozila i potraživanja po osnovu kupnje 16 stanova u društvenom vlasništvu.

Privatizacija Sloboda-aparata počela je 2005., ali nikada nije provedena, pogoni su zatvoreni 2008. Sljedećeg ljeta kolektiv je ušao u proces restrukturiranja, a 406 od 450 radnika, jedan za drugim, prešlo je u vojnu tvrtku Sloboda koja proizvodi streljivo.

Prvi usisavač 1958.
Isprva je čačanska tvornica bila zajednički pothvat, koji je osnovao maršal Josip Broz 6. listopada 1948. za proizvodnju protuzračnog streljiva na strojevima dobivenim iz ratne odštete. No, već 1958. godine civilni je dio odvojen od vojnog, koji je tada kao Sloboda-aparati počeo proizvodnju usisavača “Minor g” po licenci njemačkog Progresa.

Dvije godine kasnije proizvedena je prva peć na butan “kn – 3” (“Injis”), a u 24 mjeseca prodano ih je 20.000. Proizvodnja hladnjaka (“Injis”) osvojena je 1961., a 1964. proizvodnja poluautomatskih perilica rublja (“Riber”), dok je istodobno proizvodnju emajliranog posuđa dobio Metalac iz Gornjeg Milanovca.. U Moskvi je 2. travnja 1970. godine Sloboda potpisala ugovor o isporuci čak 50.000 peći za kupce iz SSSR-a.

Budući da čačanska tvornica kućanskih aparata duguje Fondu za razvoj 461,6 milijuna dinara, država je preuzela zemljište i hale u Jezdini i prenijet će ih na vojnu tvornicu Sloboda.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost