U razdoblju od 2005. do 2023. godine BiH je postigla značajan razvoj, prošla kroz razdoblje rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, ali unatoč tim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnje potpuno funkcionalnog tržišnog gospodarstva i još je dosta daleko.

Pokazalo je to izvješće Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu “Ekonomski memorandum za zemlju”, koje je posljednji put objavljeno 2005. godine, pišu Nezavisne novine.

Strukturne reforme
“Unatoč ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnje potpuno funkcionalnog tržišnog gospodarstva prilično je daleko. Da bi preokrenula ovu putanju, BiH bi trebala započeti širu strukturnu reformu prema produktivnijem gospodarstvu predvođenom privatnim sektorom, a smanjiti ovisnost o ugljenu”, stoji u memorandumu.

Dalje se navodi da je BiH prešla s niskog dohotka 1999. godine na viši srednji dohodak 2010. godine, s bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku od preko 4000 američkih dolara, a procjene su da bi zemlja mogla doseći status visokog dohotka u sljedećih 16 do 17 godina.

“Osim toga, razborita fiskalna politika od 2014. rezultirala je relativno niskim udjelom javnog duga na razini BiH od oko 30 posto BDP-a, unatoč značajnim izdacima entitetskih vlada usmjerenim na potporu tvrtkama i kućanstvima nakon pandemije 2020. i naknadni inflatorni šok u 2022. godini”, ističe se u ovom memorandumu.

Kaže se da je valutni odbor održao stabilnost cijena, s niskim jednoznamenkastim stopama inflacije u posljednja dva desetljeća do globalnog inflatornog šoka, podržavajući prosperitet i konkurentan realni efektivni tečaj. Konačno, vanjskotrgovinski deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dosegnuvši rekordno nisku razinu od 2,5 posto BDP-a 2021., s oko 16 posto BDP-a 2005.

“Realni rast BDP-a po stanovniku u BiH je premašio susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odljeva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast realnog BDP-a u Bosni i Hercegovini stagnira u posljednjih 15 godina, posljedično, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za svojim partnerima”, navodi se u Memorandumu.

Potrošnja stagnira
Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po stanovniku stagnira na oko 40 posto u odnosu na prosječnu zemlju EU-a tijekom posljednjih 15 godina.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

“U međuvremenu su zemlje regije napredovale u smanjenju ovog jaza pa je Crna Gora dosegla 60 posto, Srbija 53 posto, a Sjeverna Makedonija 51 posto prosjeka. Ispod BiH ostala je samo Albanija s 39 posto, iako je krenula od niže osnovice od 26 posto u 2005.

Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU u pogledu životnog standarda, BiH jedva napreduje”, navodi se u ovom memorandumu, te se dalje navodi da trenutni model rasta i energije u bh. neće se moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti u dva desetljeća.