Ski sajam Ski Expo, održan na Beogradskom sajmu, bio je jedinstvena prilika za ljubitelje zimskih sportova i turizma da na jednom mjestu pronađu kompletnu sportsko-rekreacijsku opremu, zamijene ili poprave rabljenu i dobiju povoljnije turističke aranžmane.

Sajam već gotovo 40 godina okuplja najveće proizvođače, uvoznike, distributere i servise zimske sportske opreme za profesionalce i rekreativce, zastupnike vrhunskih svjetskih brendova, zimske turističke i skijaške centre, vodeće turističke agencije, hotele i odmarališta.

Otvorenje sezone
Ove je godine odaziv ipak bio nešto manji, jer se početak sajma poklopio s otvaranjem skijaške sezone na jednoj od najpopularnijih ski destinacija u Srbiji – Kopaoniku. Isto tako skupe ski karte ne idu u prilog posjeti sajma i bavljenju zimskim sportovima.

“Svoju opremu koju nudim ovdje na sajmu uvozim iz Švicarske, na sajmu sam već 31 godinu. Sajam je zamišljen kao razmjena i prodaja ski oprema. Ali posjećenost je sve slabija – vjerojatno zbog skupih ski passova. Posla je sve manje i manje, ali ja se toliko dugo time bavim da me motiviraju moje stare mušterije.

Na sajmu su uvijek i neke akcije i nikada nisu fiksne cijene, ljudi se vole cjenkati i uvijek dajem popust za više kompleta – kaže Zvezdan Radosavljević. Dragan Ćirić, profesor tjelesnog odgoja, danas u mirovini, jedan je od osnivača ski sajma i kaže kako je još davne 1986. potpisan ugovor s Beogradskim sajmom, kada je i nastala manifestacija,

“Ovdje se okupljaju mali proizvođači, koji izlažu svoju robu, ima dosta servisa, ali je ove godine manje ljudi jer se upravo otvorila sezona na Kopaoniku i ljudi uživaju negdje drugdje,” rekao je Ćirić i dodao kako je jedan od onih koji su osmislili cijelu priču bio Žika Živanović, poznati profesor s fakulteta tjelesne kulture.

Rekao je i kako na žalost Beograd nije uspio pretvoriti svoju planinu iznad grada – Avalu – u ski centar, te pohvalio Zagreb kako je to uspio sa Sljemenom. Inače je planina Kopaonik prva u Srbiji započela ski sezonu početkom prosinca, Stara planina slijedila je 13. prosinca, a očekuje se da će do kraja mjeseca ski žice biti pokrenute i na Torniku, te na Zlatiboru.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Zanimljivo je i kako su cijene jednodnevnih ski-passova jeftinije u Sloveniji nego na većini skijališta u Srbiji. Najjeftinija cijenu dnevnog ski-passa u regiji ima crnogorsko skijalište Kolašin i tamo dnevna karta za skijanje za odrasle košta 25 eura, dok je za djecu cijena 16,5 eura. Sljedeće dvije planine s najjeftinijom cijenom dnevnog ski-passa su Stara planina i Zlatibor: za odrasle karta iznosi 26 eura, a za djecu 21 euro.

Odmah iza po cijenama nalazi se slovensko Pohorje kod Maribora. Poznato je po održavanju trke Svjetskog kupa u alpskom skijanju “Zlatna lisica”. Skijalište ima nove žičare i nešto više od 40 kilometara skijaških staza, a u ovom skijalištu dnevna karta košta 41 euro za odrasle i 24 eura za djecu.

Srbi vole skijati i u Bugarskoj, a najpopularnije je skijalište Bansko, gdje dnevna ski-karta košta 49 eura. Kopaonik i Jahorina imaju najskuplje dnevne karte za djecu od šest do 12 godina koje jedine u regiji koštaju iznad 30 eura. Na Kopaoniku je karta za djecu 35 eura, a na Jahorini 37 eura.

Usporedbe cijena
Kada je riječ o trodnevnom ski-pasu za odrasle situacija je slična. Kolašin, Stara planina i Zlatibor su najpovoljnije, a ski-pass za tri dana najviše košta u Banskom, Kranjskoj Gori i na Kopaoniku. Ponovo Jahorina i Kopaonik dominiraju u regiji po cijeni ski-passa za djecu i ona za tri dana u ovim ski-centrima iznosi više od 80 eura.

U isto vrijeme ona na mariborskom Pohorju košta 59 eura. Petodnevni ski-pas za odrasle najskuplji je na Kranjskoj Gori i košta 192 eura, te Kopaoniku gdje košta skoro 170 eura, a dječji na Jahorini gdje je 134,5 eura i Kranjskoj Gori gdje košta 121 euro.