Raiffeisen Future Boost serijal na Večernjem TV emitira svoje jesensko izdanje. Voditelj Ivan Šarić i ove je srijede, u Zoom aplikaciji, nastavio seriju intervjua s poznatim ekonomistima, gospodarstvenicima i financijskim stručnjacima. Ugostio je prof. dr. sc. Marijanu Ivanov, redovitu profesoricu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. S obzirom na njezin bogat životopis, znao je da će to, iz više razloga, biti zanimljiv razgovor.

Prof. dr. sc. Marijana Ivanov dugogodišnja je profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Katedri za financije. Nositeljica je kolegija Monetary policy i Osobne financije na preddiplomskom sveučilišnom studiju te jedan od izvođača predavanja na kolegiju Monetarna politika. Na diplomskom studiju smjera Financije nositeljica je kolegija Monetarna analiza. Na poslijediplomskom specijalističkom studiju nositeljica je predmeta Upravljanje likvidnošću i profitabilnošću te Biheviorističke financije, a na doktorskom studiju su- nositeljica predmeta Monetarna politika i analiza. Objavila je mnogobrojne znanstvene i stručne radove iz područja monetarne politike i financija. Članica je uredništva Zbornika Ekonomskog fakulteta Zagreb i Organizacijskog odbora međunarodne konferencije An EnterpriseOdyssey, a od 2012. do 2016. bila je članica Upravnog vijeća Instituta za javne financije. Suosnivačica je udruge Štedopis koja promovira i svojim radom unapređuje financijsku pismenost mladih i šire javnosti.

Naši mladi nemaju poduzetnički duh

Ivana Šarića oduševilo je što mu se profesorica Ivanov javila iz sinovljeve sobe, iz gamerske sjedalice s gamerskim slušalicama. Nakon što je, uz malu pomoć sina, riješila sve početne tehničke poteškoće, Šarića je zanimalo, s obzirom na njezin dugogodišnji fakultetski staž, kakvi su današnji studenti s kojima radi, imaju li više poduzetničkog duha od starijih generacija. Odgovor ga je prilično začudio jer je profesorica Ivanov rekla kako su starije generacije studenata imale mnogo više poduzetničkog duha od današnjih. To je stvarno čudno, složila se, s obzirom na to da Hrvatska već dugo ima tržišnu ekonomiju. Nažalost, u hrvatskom društvu postoji jako velika averzija prema riziku u svim segmentima, jednostavno smo narod koji voli sigurnost, stabilnost, rijetki se usude riskirati neku veliku promjenu i “hodati po rubu”, najbolji je neki poslić u javnom sektoru, jer kad se tako zaposlite, ostanete do penzije, mirni ste, konkretno je pojasnila Marijana Ivanov. Mladi danas, kaže profesorica Ivanov, u pravilu bježe od rizika, a poduzetnički duh znači da je osoba spremna prihvatiti rizik. Naše školstvo, istaknula je, uništava inovativnost i kreativnost i mlade samo teorijski priprema za ispite, za dobre ocjene kako bi upisali dobru srednju školu i fakultet, nema praktične pripreme za život, a bez toga se uništava onaj prirodni poduzetnički duh s kojim se svi rađamo. Ipak, profesorica Ivanov ne misli da nema nade za naše mlade, jer, kaže, ako dođu u okolinu koja je poduzetna, mogu promijeniti način razmišljanja, pa mnogi od njih kasnije budu izvrsni poduzetnici. Izdvojila je dobar primjer studentskih udruga u kojima se okupljaju timovi mladih ljudi koji su kreativni, inovativni i samim time poduzetniji. Istaknula je da ocjene na fakultetu apsolutno nisu presudne za uspjeh u životu, no visoke ocjene zapravo pokazuju jednu drugu stvar, a to je odgovornost, pa zato neke institucije poput Hrvatske narodne banke, favoriziraju studente s vrlo visokim prosjekom ocjena. Zanimljivo je, kaže, što se često puta studenti koji su imali lošije ocjene, primjerice trojke, na poslu pokažu snalažljivijima i kreativnijima.

Euro nam treba uvesti što prije

Poduzetnički duh ovisi i o valuti u kojoj i s kojom posluje, pa je Ivan zamolio profesoricu Ivanov da pojasni svoju izjavu kako nam euro treba čim prije, jer ni sad nemamo monetarni suverenitet. Sigurno neću plakati za kunom s aspekta monetarnog suvereniteta jer je hrvatska kuna cijelo vrijeme na neki način vezana za euro, nije fiksno ni administrativno vezana, ali oscilacije tečaja su vrlo male, odgovorila je u svom stilu Marijana Ivanov i dodatno objasnila da čim centralna banka brani tečaj, nažalost nema pravi utjecaj na kamatne stope, pa neće posezati za ekspanzivnom monetarnom politikom da izvuče zemlju iz recesije. To znači da je manevarski prostor monetarne politike kad se brani tečaj vrlo uzak, pa nema monetarnog suvereniteta u pravom smislu te riječi. Hrvatska je visokoeuroizirana zemlja, pa nam je, posebice s gospodarskog aspekta, najjeftinije uvesti euro, pojasnila je profesorica Ivanov.

Temeljni dohodak – prodaja nacionalnog blaga

Sve se više priča i o univerzalnom temeljnom dohotku, pa je Ivana Šarića zanimalo profesoričino mišljenje o tome je li uopće izvediv.
Profesorica Ivanov smatra da je univerzalni temeljni dohodak skup i ako ga država isplaćuje, mora ga i financirati. Kako se on financira iz poreza, država mora imati veću poreznu bazu i veće porezno opterećenje da bi se takav dohodak mogao isplaćivati. Alternativa većim porezima je nacionalno bogatstvo, prirodni resursi poput nafte,plina, vode, pa bi njihovom prodajom država uprihodila za isplatu temeljnog dohotka svima, zaposlenima i nezaposlenima, jer je prodala nešto što je vlasništvo svih građana, objasnila je, a na Šarićevu primjedbu da je Norveška već počela isplaćivati temeljni dohodak, a što ćemo mi, odgovorila je da Norveška ima svoje resurse, ali Hrvatska isto ima svoje, bogati smo vodom i šumama. Ta dva resursa, rekla je, država bi mogla prodati na tržištu i iz tih izvora prihoda isplaćivati hrvatskim građanima temeljni dohodak.

Amaterima nije mjesto na burzi

Ivana su zanimala i ulaganja na burzi, jer je pronašao podatak da na američkoj burzi danas ima 20% malih ulagača, dok ih je prije nekoliko godina bilo samo 5-7%. Profesorica Marijana Ivanov smatra da velikoj većini malih ulagača koji se ne bave profesionalno financijama i ulaganjima, nije mjesto na burzama, jer ulaganje na burzi je cjelodnevni posao u kojem se treba baviti stanjem i analizom svojih ulaganja. Ako već ulažu u dionice, za njih je bolje da ulažu indirektno, preko investicijskih fondova, mirovinskih fondova, koji imaju profesionalne menadžere koji često trguju, pa između ostalog nemaju visoke troškove trgovanja kao obični građani, pojašnjava profesorica Ivanov i ističe da kad se dogodi veliki lom na tržištu, onda i fondovi i mali ulagači stradavaju na isti način.

U dobrim se danima misli na loše dane

Profesorica Ivanov smatra da je pametno ulagati u treći mirovinski stup, jer se radi o ciljanoj mirovinskoj štednji i zahvalna je državi što isplaćuje poticajna sredstva. Ciljane proizvode mirovinske štednje bi svatko trebao imati, jer se štednja akumulira u dobrim godinama, u dobrim danima se misli na loše dane, poručila je Marijana Ivanov i savjetovala da se štednja rasporedi po namjenama. Ivanu je otkrila da i sama štedi, ali ne voli samostalno ulagati na dioničkim tržištima, već preferira štednju preko fondovske industrije, u banci i preko životnog osiguranja. Otkrila je i da ima trenutaka kad se uključi na dioničko tržište, a kad su ti trenuci, pogledajte u videoepizodi. v

Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj nastao u suradnji s
Raiffeisen mirovinskim fondovima