1. Godinama govorimo o potrebi digitalne transformacije državne uprave, a trenutno svjedočimo situaciji u kojoj su okolnosti tijekom 2020. godine primorale tijela državne uprave da se ubrzano digitaliziraju. Što je dobro u smislu digitalizacije donijela 2020. godina državnoj upravi?

Digitalizaciju državne uprave u 2020. godini bih podijelio u dva dijela. Prvi je planirana digitalizacija koja se, najvećim dijelom, financira iz europskih fondova, a ogleda se u većim projektima poput Centra dijeljenih usluga te projekata razvoja e-usluga. Drugi je digitalizacija koja se ogleda u odgovoru na izazove koje je donijela kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 virusa, gdje je potrebno brzo odgovoriti na trenutne izazove i koja je iznjedrila rješenja poput e-Propusnica. Ukoliko gledamo pozitivna iskustva iz 2020. godine, rekao bih kako se primarno pokazalo kako digitalizacija radi digitalizacije ili samo pretvaranje papirnatog procesa u digitalni nema smisla, ukoliko je taj proces i dalje birokratiziran. Dakle, nužna je transformacija procesa, koja se mora temeljiti na kvalitetnom upravljanju podacima. Također, važna je i ekonomska vrijednost transformacije – koliko se štedi resursa, novca, vremena. Jednako važno je praćenje zadovoljstva korisnika. Ono što smo također naučili u 2020. godini jest da trebamo imati model upravljanja spreman na različite izazove, kao što je ova pandemija uzrokovana virusom COVID-19. Isti model se može primijeniti i na odgovor na prirodne nepogode (potresi, poplave, požari itd.), otpornost na kibernetičke napade i slično.

2. Koje tehnologije su najkorisnije za tijela državne uprave i zašto?

Rekao bih kako danas razliku čini mogućnost primjene različitih rješenja koja se oslanjaju na snagu i ekonomski model clouda.
Podaci su sigurno najvažniji resurs kojima upravljaju tijela državne uprave. Sva tijela državne uprave prikupljaju, obrađuju i vode podatke. Podaci su ključni za donošenje odluka i važno je kako se njima upravlja, kako se pohranjuju, štite, obrađuju i dijele. Ovisno o tome jesu li podaci klasificirani ili neklasificirani, i ovisno o pravnom okviru, govorimo o različitim tehnologijama koje mogu unaprijediti upravljanje podacima, među kojima je u zadnje vrijeme sigurno najznačajnija umjetna inteligencija. Microsoft izravno te putem mreže naših partnera radi na brojnim scenarijima primjene umjetne inteligencije u državnoj upravi (poboljšavanje izvješćivanja i otkrivanje prijevara, povećanje otpornosti na kibernetičke napade, obrada velikih skupova podataka, poboljšanje komunikacije s korisnicima javnih usluga itd.). Pri tome, važno je naglasiti kako svaki naš projekt prolazi kontrolu internog etičkog povjerenstva. Naime, Microsoft vidi umjetnu inteligenciju kao alat za podršku odlučivanju i nikako se ne smije koristi kako bi zamijenila donošenje odluke od strane čovjeka.

FOTO: Promo

Rad sa strankama također je vrlo važno područje jer se primjenom adekvatnih rješenja može podići sigurnost, ali i efikasnost. Vidimo svakodnevno koliko je primjena rješenja za organizaciju virtualnih sastanaka povećala sigurnost sudionika na sastancima, pri čemu smo vrlo zadovoljni činjenicom kako su tijela državne uprave prepoznala Microsoft Teamse kao jedan od alata na koji se mogu osloniti. No, ukoliko mogućnost udaljenog rada gledamo kroz prizmu transformacije, onda se ne želimo zadržati samo na organizaciji virtualnih sastanaka. Želimo primijeniti rješenja koja će nam omogućiti snimanje digitalnog sastanka, izravnu transkripciju govora u tekst, po mogućnosti uređenog u zadanom formatu i slično. Mogući su i brojni drugi scenariji unutar kojih se Microsoft Teams virtualno okruženje može učiniti još naprednijim za sudionike: elektroničko glasanje na sjednicama putem virtualnih sastanaka, elektroničko potpisivanje dokumenata unutar virtualnog tima, organizacija projektnog tima/radne skupine/povjerenstva s mogućnošću dodjele i praćenja provedbe planiranih aktivnosti, priprema i zaštita radnih verzija dokumenata od neovlaštenog pristupa, npr. radnih verzija zakona i drugih propisa u kojima sudjeluju i vanjski članovi, te brojni drugi scenariji.

3. Postoje li neki segmenti digitalizacije u kojima smo napredniji od drugih?

Da, sigurno da postoje. Možda je nedovoljno poznata činjenica kako je Vlada Republike Hrvatske među prvima u svijetu uvela elektroničke sjednice te izravni prijenos putem live streama. Sustav e-Građani, u vrijeme kada je predstavljen, osvojio je nagradu za najbolje rješenje u Europi. Sustav e-Savjetovanje je omogućio značajan napredak Hrvatske u području e-participacije po UN-ovim istraživanjima. Portal otvorenih podataka data.gov.hr temeljen je na britanskoj inačici softvera, ali sadrži dodatnu komponentu koja omogućuje objavljivanje aplikacija temeljenih na otvorenim podacima. Ovo je samo jedan dio, ali gotovo u svakom segmentu državne uprave postoji inovativno digitalno rješenje, samo se o tome nedovoljno zna ili se ista nedovoljno promoviraju. Ono što je značajno ovim sustavima jest da su oni pravi primjeri transformacije koja je rezultat promjene pokrenute unutar sustava. To je osnovni preduvjet uspjeha.

4. Što za građane znači digitalizacija javnih usluga?

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Sjećam se intervjua jedne od bivših povjerenica Europske komisije za digitalizaciju, gdje su je, između ostaloga, pitali za njezinu definiciju elektroničke uprave. Njezin odgovor je bio kako su definicije nepotrebne, bitan je rad koji će rezultirati time da više ne svjedočimo situacijama gdje građani stoje u redovima ispred tijela državne uprave. Mislim da je to ono najvažnije što građani očekuju.
Građani također očekuju da digitalizacija poveća transparentnost administrativnih procedura i smanji birokraciju. U počecima digitalizacije javnih usluga, naglasak je bio na internetizaciji, to jest povećanju broja informacija koje se mogu pronaći na internetu. Protekom vremena potrebe građana su se mijenjale kako se razvijala tehnologija, pri čemu su najveći utjecaj imali elektronički potpis, ali i razvoj e-bankarstva. Naime, postalo je sve teže objasniti građanima kako se putem e-bankarstva mogu “slati” novci u transakcijama, a ne može se podnijeti zahtjev na stranicama tijela državne uprave za ostvarivanjem nekog prava. Iako se ni u ovom području nisu ostvarile sve mogućnosti, danas građani od digitalizacije očekuju još više, a to je transformacija. Građani očekuju da tijela državne uprave međusobno komuniciraju, razmjenjuju podatke kako bi se na bilo kojem mjestu, u bilo koje vrijeme te korištenjem bilo koje tehnologije mogla riješiti neka njihova životna situacija. Dakle, postalo je, ili će postati, nebitno prikupljanje različitih isprava kako bi se iste priložilo radi ostvarivanja nekog prava. U vremenu smo kada većinu informacija na koje smo se pretplatili primamo proaktivno, kroz takozvane push notifikacije. Stoga i građani s punim pravom očekuju da i državna uprava postane takva – proaktivna i – kako se to lijepo kaže – na usluzi građanima.

5. S obzirom da u zadnje vrijeme radite kao savjetnik za strategiju i tehnologiju i s državnim upravama u drugim zemljama, možete li izdvojiti nekoliko primjera ovakve transformacije koju ste spomenuli?

Naravno. U protekle dvije godine najviše vremena sam provodio na Baltiku, u Estoniji i Latviji gdje sam iz prve ruke mogao vidjeti, ali i naučiti kakav je njihov pristup digitalizaciji. Mislim da se u medijima najviše govori o Estoniji, zemlji koja sebe naziva digitalnom nacijom i imaju puno pravo na to. Ono što je kod njih zanimljivo jest njihov pristup – žele prvi isprobati određenu tehnologiju kako bi bili predvodnici, a ne followeri, i na taj način zainteresirati globalne kompanije da s njima surađuju i ulažu u njihovu zemlju. Tu je vrlo važna povezanost između državne uprave koja je otvorena za inovacije, na način da omogućuje pristup podacima, akademske zajednice koja daje na raspolaganje svoje istraživačke kapacitete te privatnog sektora koji treba referencu kako bi isprobao svoje rješenje i pripremio ga za tržište. Njihova susjedna zemlja, Latvija, kao država nije ništa manje zanimljiva, pogotovo imajući u vidu kako je njihova nacionalna strategija postati „Data driven nation“, do te mjere da latvijska vlada poziva globalne kompanije da ulažu u zemlju, a zauzvrat im nude pristup podacima. Mislim da su po ovom pristupu jedinstveni u svijetu i već sada imaju dosta uspjeha. Temelj njihova uspjeha također je suradnja između javnog sektora, akademske zajednice i privatnog sektora. Ono što je također zanimljivo iz primjera ove dvije zemlje jest njihov pristup korištenju europskih fondova koji su usmjereni ka izgradnji inovativnih kapaciteta, koja će im omogućiti stvaranje dodane vrijednosti, a bez prevelikih ulaganja u infrastrukturu. Jedan od takvih primjera jesu projekti izgradnje digitalnih vještina, gdje, recimo, Latvija u okviru izgradnje platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji za podršku komunikacije između javne uprave i građana radi i dodatno obrazovanje državnih službenika koji postaju eksperti za umjetnu inteligenciju.

6. Zašto je digitalna transformacija državne uprave važna?

Državna uprava postoji kako bi bila servis građanima. U tom smislu digitalizacija treba poslužiti kako bi se taj servis unaprijedio. Građani trebaju tražiti više i bolje od državne uprave, ali promjene moraju doći iznutra, moraju doći od državnih službenika koji poznaju sustav i spremni su prihvatiti inovaciju. Ja sam često čuo izgovor kako se nešto u državnoj upravi ne može napraviti jer to sprječava zakon, no ako se identificira potrebna promjena i postoji volja čelnika tijela da bude sponzor takve promjene, uspjeh bi trebao biti zajamčen pa onda ni zakon neće biti problem promijeniti. Također, kada govorimo o servisu građanima, ne smijemo zaboraviti kako je stanje u državnoj upravi svojevrstan pokazatelj i stranim ulagačima koliko je zemlja otvorena prema njima i koliko su administrativni procesi pojednostavljeni. Imajući to u vidu, rekao bih kako je izuzetno važno dijeljenje znanja i učenje, kako međusobno između državnih službenika i tijela državne uprave, tako i između državnih uprava različitih zemalja. Dakle, učenje i prikupljanje znanja gdje bi se promovirao growth-mindset kako bi državna uprava bila spremna isprobati nove stvari i primijeniti inovacije, bilo bi nešto što bi moglo učvrstiti smjer pozitivnih promjena i učinaka digitalizacije. Tehnološke kompanije, domaće i strane, poput Microsofta, sigurno su spremne takve smjerove podržati i pomoći.