Obnovu oštećenih zgrada važno je provoditi na adekvatan i stručan način, a prvi koraci uključuju jasno i precizno utvrđivanje nastale štete. U ovim okolnostima, digitalizacija građevinske industrije može promijeniti tijek obnove i svima pogođenima osigurati brže rješenje potresom uzrokovanih neugodnosti.
Radovi na obnovi zgrada u Zagrebu tek su u početnoj fazi i prema predviđanjima će trajati dugi niz godina. Međutim, prije nego što mogu započeti radovi na sanaciji zidova i dimnjaka, stručnjaci moraju pregledati svaku pojedinačnu zgradu i utvrditi njezinu štetu. Pregled zgrada nakon potresa ne obuhvaća samo utvrđivanje aktualnog stanja pogođenih objekata već i kvalitete građevnog materijala, vrsta zgrade i otpornost na seizmičke sile. Na temelju takve analize utvrđuju se mjere sanacije nastale štete opseg i troškove projekta obnove, te mjere za postizanje otpornosti građevine na potrese. Potonje se odnosi na tehničke izmjene kako bi u budućnosti zgrade bolje podnosile kretanje tla. Prema izvještaju Građevinskog fakulteta o šteti nastaloj potresom procjenjuje se da je u Zagrebu nastala šteta od gotovo 42 milijarde kuna (5,5 milijardi eura). No točan iznos stvarnih troškova znat će se tek nakon što svi oštećeni objekti budu pregledani i nakon što puni opseg nastalih šteta bude utvrđena.