Gošća u novom izdanju Poslovnog svijeta s Ilijom Jandrićem bila je suosnivačica i direktorica tvrtke Farseer Matija Nakić. Ona je sa svojim kolegama razvila softver za financijsko planiranje i analizu koji kao moćan alat u svom poslovanju koriste mnoge velike kompanije, u Hrvatskoj su među njima Končar, Podravka, HT, A1, Violeta, Franck, Dukat.
Softver koji eliminira more Excel tablica
Pokušala je laički pojasniti što i kako zapravo radi taj softver. “Sve firme planiraju, čak i one najmanje, a planiraju i najmanje komponente svog biznisa, koliko će proizvesti proizvoda, koliko ljudi će zaposliti. A te veće kompanije upadnu u probleme s morem Excela koji su međusobno naštrikani ili se ručno kopiraju, pejstaju. Kod jednog klijenta eliminarali smo oko tisuću Exelica. To nam je misija, da ručni rad teži nuli u Farseeru, to nam je cilj”, objasnila je Nakić.
Nakić kaže da se od pandemije u globalnom biznisu dogodio niz potresa zbog kojih se potreba za njihovim softverom pokazala sve većom. “Nekako od Covida na ovamo dogodilo se toliko tih potresa da se još više ukazala potreba za nekim ozbiljnim, modernim rješenjem za planiranje… Mi to sve eliminiramo i dajemo ljudima mogućnost da se pitaju ‘zašto’ što je najvažnije pitanje kad je riječ o brojkama”, ističe.
“Većina jakih brendova koristi Farseer za planiranje, to je Hrvatski telekom, Končar grupa, Violeta, Delta grupa iz Srbije… prihodi su na godišnjoj razini rasli malo preko sto posto od 2022. kad smo počeli prodavati do 2024”, pohvalila se Nakić rezultatima poslovanja. Farseer raste i po pitanju broja ljudi, trenutno je zaposleno 27 osoba, a otvoreno je pet radnih pozicija. Pred kompanijom je Serija A investicija u 2025. godini. U razgovoru je objasnila i kako koriste umjetnu inteligenciju u svom radu.
Od Čitluka do zagrebačkog startup ekosustava
Matija Nakić prisjetila se svojih početaka. Rođena je i odrasla u Čitluku (BiH) gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a Fakultet računarstva završila je u Mostaru gdje je odmah nakon diplome dobila posao u telekom kompaniji Eronet.
“Ja sam uvijek znala da želim graditi, bila sam uvjerena da ću graditi zgrade, znači građevina, arhitektura, a onda sam spletom životnih okolnosti i možda malo i gurkanja završila na računarstvu. Uvijek su me zanimale te konkretne stvari. Moja mama, koja je pravnica, mi je rekla – gle odaberi što god hoćeš to je tvoja odluka, ali je u nekoj poluzafrkanciji dodala ‘neću nikakvih -ogija’… A -ogije su bile sociologija, psihologija”, prisjeća se Nakić uz smijeh.
Nakon Eroneta, došla je u Zagreb u tvrtku Infocumulus, radila je u Spanu i Fiveu prije nego što je pokrenula Farseer. Što se tiče pokretanja startupa u Hrvatskoj kaže da je birokracija tu najmanji problem. “Najveći problem svakog startupa je rješavati problem koji je dovoljno bitan da bi vam netko dao novce, da bi netko to platio. Mislim da tu umre većina startupa, a ne kasnije kod javnog bilježnika”, zaključuje Matija Nakić.
Kritike EU fondova i hrvatskog sustava
Kad je riječ o poslovanju u Hrvatskoj istaknula je da joj najviše smeta način kako se postavljaju kriteriji za dodjelu novca iz EU fondova. “Jedna stvar koja meni jako smeta je način na koji se dodjeljuju (sredstva iz) EU fondova, način na koji se raspisuju ti kriteriji. Mi nikad nismo uspjeli dobiti taj fondovski novac, iako smo inovativna i deep tech kompanija, jer imaju neka suluda pravila. Na primjer, pravilo je bilo dosta dugo da morate biti profitabilni, sturtupi po definiciji nisu profitabilni nego uzimaju investiciju i troše sav novac ne da bi bili profitabilni nego da bi doveli najbolje ljude i stručnjake koji će taj neki komad softvera napraviti. To je dosta kontradiktorno, nema previše smisla, želiš inovativnu kompaniju koja brzo raste i može globalno skalirati, ali koja je i profitabilna? I tata bi sine, kako se kaže”, zaključila je Matija Nakić.
U razgovoru je također govorila o stanju u hrvatskoj IT industriji te se osvrnula na situaciju u BiH: “U BiH poduzetnici uspijevaju opstati unatoč državi”, što govori o snazi lokalnih poduzetnika koji se nose s izazovima.
Privatni život i savjeti mladima
Nakić je govorila i o balansiranju između poslovnog i privatnog života. Zanimljivo je spomenula da je njen suprug Nizozemac kojeg je “prvo živcirala hrvatska birokracija, a sad ga to zabavlja”.
Kada je riječ o medijima, Nakić je jasna: “Ne pratim mainstream medije jer je previše šuma, a premalo signala.” Umjesto toga, u slobodno vrijeme voli čitati knjige, vraća se i školskoj lektiri.
Na kraju razgovora dala je važan savjet mladim ženama koje se bave tehnologijom: “Vjerojatno ste bolje nego što mislite” – poruka koja govori o važnosti samopouzdanja u tehnološkim karijerama.
