Kako bismo uspješno vodili druge, za početak trebamo naučiti voditi sebe, a nakon toga i svladati vještine vođenja drugih.

Tako smatra NLP trenerica Mirta Fraisman Čobanov koja dodaje lider treba svojim primjerom svjedočiti onome što traži od svojih ljudi, a kako bi u tome bio uspješan treba kontinuirano raditi na razvoju svoje mentalne izvrsnosti, izvrsnosti u izvedbi te u komunikaciji i uspostavljanju kvalitetnih odnosa s drugima. "Mentalna izvrsnost pretpostavlja vođenje u skladu s osobnom misijom, vizijom i vrijednostima, upravljanje svojim emocijama, stanjima i ponašanjem, upravljanje stresom, razvoj mentalne čvrstoće, dugoročno održavanje visoke razine motivacije, entuzijazma, proaktivnosti, ali i preuzimanje odgovornosti za posljedice svojeg djelovanja i nedjelovanja. Izvrsnost u izvedbi pretpostavlja uspješno upravljanje vremenom i prioritetima, strateško planiranje i postavljanje ciljeva te davanje najboljeg od sebe u svakom trenutku", napominje Mirta Fraisman Čobanov.

Kada je riječ o vještinama vođenja drugih, vođa, kaže, treba poznavati svoje ljude, znati strateški raspodijeliti zadatke sukladno njihovim sposobnostima i kompetencijama te kvalitetno balansirati svoj fokus između građenja odnosa i realizacije ciljeva. Kako tvrdi, ne postoje dvije identične osobe i od presudnog je značaja razviti fleksibilnost u komunikaciji i percepciji, ali i posjedovati veliku dozu strpljenja i ustrajnosti. Rezultat uspješnog vođenja su zadovoljni ljudi i postignut rezultat. "Osobna motivacija predstavlja gorivo, koje nas pokreće naprijed i može dolaziti iz vanjskih i unutarnjih izvora. Dok je vanjska kratkotrajna i nestabilna, jer se oslanja na nagrade poput novca, slave, uspjeha i pohvala, unutarnja dolazi od djelovanja i odabira posla koji je u skladu s našom misijom, vizijom i vrijednostima te generira dugoročno zadovoljstvo", smatra Fraisman Čobanov.

U današnjem svijetu kada smo bombardirani velikim brojem informacija, zadržavanje fokusa na prioritetima je izuzetno vrijedna vještina. Kako kaže, upravljanje fokusom svodi se na usmjeravanje pažnje na ono što je bitno i što se nalazi u našoj domeni kontrole. Stres i anksioznost mogu uvelike utjecati na pad fokusa, stoga je važno naučiti upravljati svojim emocijama i razinom pobuđenosti, što možemo postići koristeći različite tehnike opuštanja, od kojih bih istaknula različite varijante mišićne relaksacije, ali i tehnike disanja. Također, želite li poboljšati fokus možete radne zadatke podijeliti u kraće periode od po 25 minuta tijekom kojih nastojite biti maksimalno koncentrirani, nakon čega napravite pauzu od pet minuta. Nakon tri takva slijeda od 25 minuta, potrebno je uzeti veću pauzu kako biste svom mozgu omogućili oporavak i regeneraciju.

Time, tvrdi, vježbamo svoj mozak na prisutnost i fokus, a dugoročno poboljšavamo produktivnost i koncentraciju. U punoj produktivnosti i fokusiranju mogu nas, upozorava, omesti "kradljivci" vremena, koji odvlače fokus i pažnju sa zadataka koje obavljamo. Fraisman Čobanov poručuje kako kradljivci vremena dolaze do izražaja kada nam zadatak nije zanimljiv, kada se osjećamo iscrpljeno ili ga ne smatramo toliko važnim, ali i kada ne znamo jasno postaviti granice i reći "ne" stvarima koje nisu prioriteti. Primjerice, kradljivci vremena mogu biti prekidi od strane suradnika, provjera stanja na društvenim mrežama, telefonski pozivi, nejasno određivanje ciljeva i prioriteta, loš dnevni plan…

"Kada ih osvijestimo, lakše je njima upravljati. Dobar savjet je odrediti za početak tri glavna kradljivca vremena i odrediti si razdoblje od primjerice tri mjeseca u kojemu ćemo ih nastojati eliminirati. Kada riješimo glavna tri, možemo krenuti na sljedeće", kaže Fraisman Čobanov. Čak i ako imamo zadovoljene sve navedene uvjete, može nam se dogoditi privremeni pad fokusa i produktivnosti te možemo osjetiti zasićenje poslom. Ponekad nas može demotivirati negativno radno okruženje, manjak rezultata ili pak okolnosti koje nam ne idu na ruku, no i za to Fraisman Čobanov ima lijek. "Bez obzira u kakvim se okolnostima nalazimo, možemo uvijek nastojati dati sve od sebe i svaki dan biti malo bolji nego jučer, raditi s integritetom, sami sebi postavljati izazovne ciljeve, podizati ljestvicu i biti kreativni u realizaciji neatraktivnih zadataka, na kojima možemo vježbati svoje strpljenje, fokus i ustrajnost", zaključuje Fraisman Čobanov. 

"Trening izvrsnosti TM za menadžere"

"Sistemski coaching za menadžere"

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost