Od 2014. godine udio odraslih zaposlenih na poslovima visoke stručnosti u Hrvatskoj više se nego udvostručio. To je zaključak indeksa geografske rasprostranjenosti poslova visoke stručnosti u Europi, koji je izradio Europski centar za poduzetništvo i reformu politika (ECEPR), uz potporu Nordea Capitala.

Procjenjuje se da će 2026. godine 7,5 posto odraslih radno sposobnih osoba u Hrvatskoj biti zaposleno na poslovima visoke intelektualne zahtjevnosti, terminom koji označava zaposlenost u tvrtkama s visokom razinom znanja u tehnološkom, informacijskom i komunikacijskom sektoru, naprednim uslugama i kreativnim profesijama.

Opskrba talentima

To je značajan porast u odnosu na 6,6 posto u 2024. godini. Razina je porasla s 3,7 posto u 2014. godini. Između 2014. i 2026. udio odraslih zaposlenih u poslovima visoke intelektualne zahtjevnosti više se nego udvostručio na Cipru, u Portugalu i u Hrvatskoj. Stopa rasta iznosila je 102 posto u Hrvatskoj, 110 posto u Portugalu i 159 posto na Cipru. Za usporedbu, stopa rasta za veća europska gospodarstva od 2014. godine iznosila je 54 posto u Španjolskoj, 48 posto u Italiji, 20 posto u Njemačkoj i 18 posto u Francuskoj. U zagrebačkoj regiji čak 19,5 posto odraslih zaposleno je na poslovima visoke intelektualne zahtjevnosti, što je 6. najviši udio u regionalnoj usporedbi sa svim europskim regijama za koje postoje podaci. Zagreb je sve više jedna od europskih regija s najvećom gustoćom poslova visoke intelektualne zahtjevnosti.

“Hrvatska općenito, a osobito zagrebačka regija, sve su konkurentnije kada je riječ o privlačenju poslova visoke intelektualne zahtjevnosti, što odražava privlačne porezne i regulatorne politike u kombinaciji s jakim opskrbom talentima. Sve su to više manje zemlje Europe, mnoge u Srednjoj i Južnoj Europi, koje stvaraju najbolje uvjete da velik dio njihove populacije bude zaposlen na poslovima visoke intelektualne zahtjevnosti”, kaže Nima Sanandaji, izvršni direktor ECEPR-a.

Niže porezne stope

Klas Tikkanen, operativni direktor tvrtke Nordic Capital Advisors, objašnjava važnost kombiniranja visokokvalitetnog obrazovanja s povoljnim poreznim i regulatornim okruženjem, navodeći: “Smatramo da je velik broj inženjera i znanstvenika u stanovništvu usko povezan s udjelom naprednih poslova. Također, dalje uočavamo trend u Europi prema kojem zemlje s najbržim rastom poslova u znanju-intenzivnim djelatnostima imaju niže porezne stope u odnosu na BDP. Kombinacija ponude talenata s konkurentnim poreznim opterećenjem recept je da nacije rastu uz znanjem-intenzivne poslove.”