asigurno je nezaposlenost najgore što se može dogoditi radno aktivnom čovjeku, a onda i društvu u cjelini. Pojedinca ona isključuje iz društva, a njihova velika prisutnost u ukupnoj populaciji stvara nezadovoljstvo kakvom smo imali prilike svjedočiti i 2010., kada su tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor pred prozor stana u Ravnicama dolazili prosvjedovati brojni aktivisti. I estradna zvijezda Severina u jednom je trenutku odlučila reagirati i istakla na reveru bedž s brojkom od 317.625, s tim da se ta brojka zaustavila nešto kasnije, dosegnuvši gotovo 400 tisuća. Taj problem na sreću kopni već godinama, a osobito u prošloj godini, u kojoj su promjene na tržištu rada, kako će i pojedini ekonomski analitičari konstatirati, povijesno dobre, pogotovo kada je potražnja za radnicima u pitanju. No, ni brojke nisu podjednako dobre za sva područja i djelatnosti.

Razlike po županijama

Pozitivni pomaci izraženiji su u onima u kojima je snažnije rasla gospodarska aktivnost. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća, te je stopa nezaposlenosti bila 6,5%. Na razini cijele 2023., s obzirom na uobičajene oscilacije tijekom godine, brojke su još pozitivnije – prosječan broj zaposlenih s 1,64 bio je veći za 1,2% u odnosu na 2022., prosječan broj nezaposlenih (108.921) manji za 6,2%, a prosječna stopa nezaposlenosti (6,2%) niža za 0,5 postotna boda.

Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Manje stope od 3,5% imale su Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija, dok su na drugoj strani po visini stope nezaposlenosti u pravilu županije iz kojih se posljednjih godina iseljavalo, i to uglavnom mlađa populacija. Najlošija situacija je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je stopa nezaposlenosti gotovo pet puta veća nego u Varaždinskoj, čak 14,6%. Slijede Osječko-baranjska (12,6%), te Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, ali i u dvije priobalne županije, premda se u njima bilježio rast uslužnog sektora, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj (po 11%). U tim je županijama ujedno i prije dva desetljeća bila najviša stopa nezaposlenosti, ali je primjetno da su one osjetno brže i više padale u primjerice Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Uvjerljivo najviše stope nezaposlenosti bilježe se i na nacionalnoj razini u 2002. (23,6%), te 2014. (22,2%), a i tada su rekorderi bili Vukovarsko-srijemska (s čak 40,8, odnosno 38%), te Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija.

Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Inače je, pogleda li se dulje razdoblje, broj poljoprivrednika osiguranika u opadanju, i to drastičnom, s gotovo 72 tisuće u 2002. ili 29,6 tisuća u 2012., a najviše ih je, zanimljivo, u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. U slučaju obrta i slobodnih profesija je, pak, vidljiv oporavak, nakon što je u 2017. dosegnut najmanji broj zaposlenih. Pritom, najveći broj, uz Zagreb, u ovoj kategoriji imaju u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji.

Kad je riječ o ukupnom broju zaposlenih, na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Budući da se percipira kako hrvatska industrija kontinuirano odumire i biva zamijenjena uslugama, prvenstveno vezanima uz turizam, zanimljiva je raspodjela zaposlenih u tom segmentu. U 12 županija industrija je upravo prvi sektor po broju zaposlenih. Najveći udjel industrijalaca u ukupnom broju zaposlenih ima Međimurska županija, gdje je u prosincu od 39 tisuće svih zaposlenih u industriji bilo njih 15 tisuća. Jednako snažno učešće industrija ima u broju radnih mjesta i u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je svaki svaki zaposleni radio u industriji. Zanimljivo je i da i u županijama koje se percipira kao lidere u poljoprivrednoj djelatnosti prerađivačka industrija uvjerljivo prevladava u strukturi zaposlenih, i to uključujući i kategoriju individualnih poljoprivrednika. Štoviše, u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji poljoprivreda je na sedmom mjestu po broju zaposlenih. Industrija, pak, uvjerljivo prednjači još u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-prigorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Slavonsko-brodskoj, te Karlovačkoj županiji.

Ne zna se gdje rade

Proteklih godinu dana obilježila je ekspanzija zapošljavanja stranih radnika, no osim što je ovih dana prisutan službeni podatak MUP-a o tome da ih je trenutno u Hrvatskoj između 90 i 100 tisuća, iz službene statistike zapravo nije vidljivo i kakva je njihova raspodijeljenost. DZS u svojim podacima navodi tek da je u prosincu zaposleno bilo 659 stranih radnika, no, riječ je o strancima koji nemaju boravište ili prebivalište u Hrvatskoj. Ostale strane radnike, dakle, statistika svrstava među zaposlene hrvatske građane, pa stoga nije vidljivo gdje i na kojim djelatnostima su najviše raspoređeni u Hrvatskoj.